Bárth János (szerk.): Bács-Bodrogtól Bács-Kiskunig (Baja-Kecskemét, 2003)
Fehér Zoltán: A bátyai népviselet változásai
Zoltán Fehér Promjenjivosti narodnih nosnji u Bacinu- Rezime Svoju strucnu studiju sam sastavio na osnovu arhivskih podataka, etnografskih skupaljanja i stari obiteljskih fotografija. Musku narodnu nosnju u Bacinu, barem od sredine XIX. stoljeöa, karakteriziraju madarska obiljezja. Cizma s mamuzama, eme hlaöe s gajtanom, siroka kosulja s orukavicama, prsluk sa srebmom dugmadi, kratak kaputic s viteskim vezovima, dolama, kasnije crni kaput srednje duzine, crni äeäir ili crna äubara od oveije köze. Zimi su nosili kozuh s vezovima kupijen od madarskih krznara i kabanicu s kapuljaöom slicno podunavskim pastirima. Ljeti su nosili bijelu platnenu kosulju, bosonogi ili u opankama. Slevenskog je podrijetla sarenka - kosulja. Kosu su do sredine XIX. stoljeca vezivali u pletenice, a na kraju stoljeca dugu kosu u obliku krugova. Bila je sramota ne imati brkove. Zenska narodna nosnja je do davedesetih i tridesetih godina davetdesetog stoljeöa bila identiöna s kaloökim, kecelskim zenskim madarskim nosnjama, kője su bile nalik zenskom gradskom odijelu XIX. stoljeöa. Seoski je obiöaj bio dugaöka, siroka suknja i posebno krojeno gornji dió odjeöe. (Trupicak ili oplecak + suknja odnosnio roba pripijena uz tijelo ili kacabaja + suknja). Seljacki je obiöaj pregaca, marama na rame, marama i obicaji vezivanja kose. Do tadna noäena platnena ruha su postalo podruho. Utjecaji gradanskog obicaja oblaöenja su uoöljivi u bojama (vojeli su tamne bője), u materijalu i kroju ruha. Gospodice su imale pundu koju su uvezivale sa sarenim trakama. Gospode su nosile viäe vrsta kapica, a nacini vezivanja marame bili su strogo propisani. Na lice su cesto stavijale bijeli púder i voljele su nakite. Devedesetih i tridesetih godine davetesetog stoljeöa, kada su kalaöke madarske noSnje, kojima slicile baöinske nosnje, su poöele preuzimati dana§nju formu, bacinska noänja je preuzela karakteristike backe noänje. Tomu je znak da se blúza produzila do sredine buta. Svecenik Bunjevac, prodrijetlom iz Subotice, moída ima ulogu mijenjanju narodnih nosnji, ako i onih bunjevaökih nosnji kője su stigle iz Aljmasa i bile koristene u Subotici. Sjedinjavanju nosnji doprinijele su druzbe momaka i devojaka (druzbenice). 197
