VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)
Strana - Sveska 1. i 2. - 59
59 Barija i Sipenda 204 ), (Sikardo Salernom i Kapuom i pokrajinom Kala brije. Napulj pako bijaše stari pretorij izaslanih patricija, a upravitelj Napulja, držao je i Siciliju, i kad je patricij došao u Napulj, otišao je napuljski duks u Siciliju. Kapua pako bijaše ogroman grad, a zauzeše ga Vandali, to jest Afričani, i uništiše ga, a Langobardi ga uzmu već kao pusti grad. Kada su pako African! opet navalili, sagradi episkop Landolfo uz most preko rijeke grad Kapaniom 10 *) prozvani, koji i danas stoji. Ima pako tome 73 godine, što je Kapua sagradjena 206 ). Napulj, Amalfi i Sorent vazda su potpadali pod cara romajskoga. Valja znati, da magister militum 207 ) u rimskom 208 ) jeziku znači katepana vojske. • Valja znati, da 'su se Venečani prije nego li su se prevezli i nastanili na otočju, na kome su i sada, zvali Henetici, a nastavali su na kopnu ove gradove : Concordat), Justiniand ll{i ), Nuna 211 ) i mnoge druge. Valja znati, da su rečeni Venečani, prvo Henetici, kad su se prevezli, najprije sagradili tvrdi grad, u kome i danas sjedi mletački dužd, okružen morem do 6 milja, u koje se izlijeva 27 rijeka. A ima i otoka 212 ) istočno od njega (seil, grada), pa i na ovim otocima sagra diše sada nazivani Venečani gradove: grad Građo.*™), u kom ima i velika metropola 214 ), gdje se čuva mnogo relikvija svetaca, grad Riba- lenses n5 ), Juliana (Sanctus Julianus) 210 ), Apsanon, Romatina, Licentia 217 ), i Pinete, koji se zove Strobilo 218 ). Vtniola, Boes 210 ), u kom je hram 204 ) Sipontum u Apuüji F. Pauly: Realencyktopädie. Sipont zauze 926. Rački: D. 39 3 . 205 ) Mjesto Αβπάντην valja čitati κάπναν νέαν — Capua nova .(Banduri n. 46). 2 ° fi ) Pravi datum je 856. Bury: treat. 115. 20 ') μαστρομήλης = magister militum grecizirano, menovani dux Venecije. Tak se nazivao napuljski prefekt. Dučange: Gloss. 0 *) romajski rabi izmjenice, sad za grčki, sad za latinski. 09 ) Ovaj grad je postojao već u vrijeme Gota. Cassiod. Var. XII. 24. 21 °) Banduri misli, da valja čitati Justinopolis, današnji Capo d'Istria. 2U ) Hodie Nonum, teste Cluverio. Band. n. 46. (Cato 241.) 212 )Ob ovom otočju piše Kretchmayr u Byz. Zeitschr, XIII. 482—489. 1S ) Κογράδον. Cf. Cronaca Vcneziana (Monticolo), p. 63: Gradus. u ) i. c. ecclesia metropoli tana. Band. 48. ' 15 ) Banduri n. 49, — veli, da se Τιβαλενσής možda ima čitati Ribalenses ili Ripaltenses. Hodgson: Early history of Venice 29., drži, da je Rialto. 16 ) U tekstu Λοολιανόν, daje to S. Giuliano veli i Filiaci: Memorie de' Veneti primi e secondi. VI 48. i Banduri. 21T ) Možda Lido od Caorle. Kretschmayr. 21S ) Litus Pineti, Chr. Ven. 16, 34—40. Kretsch. 21B ) Lido Cavallno. Kretsch.
