VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 57

57 do konca njegova života nikada ovamo ne će doći. I on ih tada pusti, da odu u svoju zemlju. Kad je pako kasnije Berengar došo u Veronu ubi ga njegov kum Falambert i tada zavlada Rudolf cijelim kraljev

stvom. I tada narod čitave zemlje poruči u Burgundiju pomenutom kralju Hugonu ovako govoreći: „dodji i dat ćemo ti zemlje." A kad on dodje, digne ga narod, odvede u palaču i stvori ga kraljem.

195

) Rudolfu pako rekoše: putuj s imanjem svojim, volja ti kući, volja drugamo. I on ode u svoju zemlju, a Burgundiju i vladaše tamo narodom znatnim. A kad on umre, ode rečeni kralj Hugo u Burgundiju i uze za ženu udovu Rudolfa, koja se Bertom zvaše.

190

) Kćer pako njenu, imenom Adelesu, uda za svoga sina Lotara, sadanjega kralja Italije. Kćer pako samoga uglednoga kralja Hugona, došavši u Carigrad bude zaručena za Ro

mana, u portiri .rodjenoga sina hristoljubivoga gospodara Konstantina; zvala se je Bertom

197

), po imenu bake svoje Velike Berte, koja je po

slije smrti svoga muža Adalberta vladala godina (fali u tekstu). Pro

mjeni ime na Eudokiju? po imenu babe i sestre hristoljubivoga gospo

dara Konstantina. Glava XXVII. Ο tematu Langobardije i njegovim prinki

patima i arhontijama.

198

) Valja znati, da su Romajci u starim vremenima, kad su naime carevali Rimom, gospodovali cijelom Italijom, kao Napulj em, Kapuom, Beneventom, Salernom, Amaljljem, Gaetom i cijelom Langobardijom. Kad je ali carsko prijestolje u Carigrad preselilo, sve je to podijeljeno u dvije vladavine. Od onoga takodjer vremena car u Carigradu iza

šiljaše 2 patricija: od ovih vladaše jedan Sicilijom, Kalabrijom, Napu

ljem i Amalfijem, dočim je drugi sjedio u Beneventu i vladao Papijom, m

) Vrelo za ovo pripovijedanje bile su po Buryu, Treatise p. 125 bilješke, koje je Liudprand dao caru prigodom svojega službenoga posjeta u Carigradu. F. Antapod

III. 12. i si. lae

) Berta bijaše kći Burkharda iz Svapske, Hartmann, ο. c. III. ζ p. 201. 19

') Berta je bila nezakonita kći Huganova, a Roman još nije imao nego 14 go

dina. F. Liudprandi Ajit. IV. c. 6, i V. c. 5. i 9. Berta mcdjuto umre rano, a Roman oženi krasnu, ali kasnije opaku Teofanu (Leo diac. II. 10), kasniju ženu Nikefora Pho

kasa (963—970) i Ivana Zimiscesa (970—976), koji ju progna. 108

) Bury: Treatise, p. 115. veli, da se ova glava osniva na neslužbenim po

dacima Langobarda, koji nijesu vazda istorijski vjerni. Osobita važnost daje se Kapui. što upućuje, da je vrelo iz Kapuc. Zadnji dio ne spada pod naslov ove glave, jer go

vori ο Veneciji. — Još spominje Bury, da je gl. ο \

;

eneciji dokaz careve zdušnosti kao historika, jer su se njegovi podaci, koji se mogu i u pojedinostima ispitati, pokazali istinitima. (Treatise 143). — Za topografiju sr. H. Kreischmayr

: Byzant. Zeitschr. XIII 482—489; Isti: Geschichte von Venedig, Gotha 1905, 3. i sl., pa p. 409. i st.'; Hod

gsont F. C: The early History of Venice, I. London 1901, 3—58. — I Kreischmayr (Byz. Z. p. 489) naročito ističe prilikom opisa mletačkih otoka dobru upućenost i ta

Čnost careva prikaza,