VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 39

39 djuju sa nevjernicima, kada to zakon zabranjuje i označuje kao tudje cijeloj crkvi i izvan uredbe hrišćanstva? Jli je to tko prihvatio od ra

sudljivih. plemenitih i umnih romajskih careva ? Ako bi pako tko od

vratio: „Kako to, da se gospodin Roman

74

) car srodio s Bulgarima

75

), te unuku svoju dao gospodinu Petru Bulgarinu?" valja odvratiti, da je gospodin car Roman bio. prost

7

'') i neuk (nepismen) čovjek, niti je bio od onih, koji su od kraja othranjeni u carskim dvorovima, i koji su od početka živjeli (slijedili) po romajskim običajima, a nit je bio od roda carskoga i plemenitoga; i za to je mnogo toga radio samovoljno i samovlasno, pa nije u tome slušao niti crkvene zabrane, niti je slije

dio zapovjedi i odredbe velikoga Konstantina, već se je po svom samo

ljubnijem i samovoljnijem mnijenju, nevješt čestitome, i ne hoteći slije

diti pristojno i lijepo, niti živiti po očinskim odredbam, usmjelio to učiniti. Jasno je, da bi mogao imati jedino taj razborit izgovor, da se takvim djelom oslobadja toliko mnoštvo hrišćanskih sužnjeva, pa da su i Bugari hrišćani i naši jednovjerci. Inače pako, da nevjesta

77

) niti nije kći autokratora i zakonita cara, nego trećega

78

) i posljednjega, i k tomu još takoga, koji je podanik i nema nikakve vlasti u vladavin

skim poslovima. No to ništa ne čini, da li je ona dalnja carska rodbina, ili blizu carske plemenštine, i da se radi ο opće korisnoj usluzi,

7

'

1

) i da je on (otac nevjestin) posljednji i da nema nikoje vlasti. Pošto jepre

rečeni gospodin Roman to učinio protiv zakona i crkvene predaje, pa naredbe i zapovjedi velikoga svetoga cara Konstantina, mnogo je još za života prijekora imao, i bio napadan i mržen od senata i cijeloga naroda

; tako da je konačno mržnja i javno

80

) izbila, a jednako su ga i poslije smrti malo cijenili, opadali i psudjivali, što je nedostojno i nedolično djelo uveo kao novotu u plemenitu zemaljsku državu. Kako svaid narod ima različite običaje, i druge zakone i uredbe, treba da u

) Kad to car piše, nije bio više na životu njegov tast Roman I. On je umro 1Γ>. jula 948. 75

) Petrus Bulg ariae rex, Symeonis filius, pace cum Romanis composite, Constan tinopolim venit, et a Romano Lccapeno perhon orifice exceptus, Mariartl ex Christophoro Caesaris filio neptem uxorem ducit Banduri. 7,i

) Laskin slijedeći Gibbona (VI. 220), prevadja ιδιώτης" sa usurpaior. Meni se po kontekstu bolje svidja Manojlovićevo shvaćanje, kad za tu riječ uzimlje: privatan (prost, običan). O. c. p. 36. 77

) Grčki ή εκδιδομένη, ni.i^anacMaji, Laskin. Vukov rječnik ima:' udavača, a po njemu i Brozov rječnik. Sve nadigra svate i junake, nadigrala udavača Ana. Meni se je bolje svidilo Manojlovićevo: nevjesta. 7!i

) Seil. Kaisara. 7

'

J

) Scilicet oslobodjenju sužanja. so

) Romana prognaše vlastiti njegovi sinovi Stjepan i Konstantin VII!.. ali i ovi budu prognani g 945. u korist legitimnoga vladara, našega Konstantina VII. Car ovdje očito na ovo aludira.