VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 31

31 a od Varne u Rijeku Dičinu

50

), što sve pripada zemlji Bulgariji. Od Dičine pako stižu u krajeve Mesimbrije

51

), pa se tako kod ovih svršava njihova mučna, opasna, jedva prohodna i teška plovidba. Zimski pako i tvrdi život Rusa

52

) ovaj je: kada dodje mjesec no

vembar, odmah njihovi knezovi sa svim Rusima izlaze iz Kijeva i odu u gradove, koji se zovu Qira

bS

), to jesi u Slovenije*

4

) (εις τάς Σκλαβι

νίας) Drevljana (ima biti Δερβιάνων), Dregovića, Krivica, Severa (Σερβίων), i ostalih'Slovena, koji su tributarni Rusima. A kad

1 su se ondje cijelu zimu prehranili, opet mjeseca aprila, kad otkopni led na rijeci Drijepru, slaze u Kijev. A zatim se opet prihvaćaju svojih čunova dubenaca (ko

ritnjaka), kako je prije rečeno, opreme ih i slaze prema Romaniji

65

). Ο Uzi mogu Pečenege zavojšćivati

56

). Gl. Χ. Ο Hazariji, kako i tko da na nju zavojšti.

57 Uzi mogu zavojštiti na Hazare, jer su im susjedi, a jednako to može vlastodržac Alanije, jer devet klimata (pokrajina) Hazarije leže uz Alaniju, pa može i Alanac, samo ako hoće, ove pljačkati i odanle' uzročiti Hazarima veliku štetu i oskudicu, jer iz tih devet pokrajina po

tječe cijeli život i sve blago Hazarije. Gl. XI. Ο gradu Hers onu i ο gradu Bosporu

58

). Ο Vlastodržac Alanije nije na miru s Hazarima, nego veću ci

jenu stavlja na prijateljstvo cara romajskoga. Ako Hazari ne će da 50

) U ruskim ljetopisima „Decina". Laskin, 74. 51

) Meursius prevadja: ad partes meridionales. 52

) Tako Karamsin i Marquart; a Šafarik i. Grot (61 i 70), hoće da su to Srbi. 53

) Ibn Rosteh (Rusta), arapski pisac, koji je pisao oko god. 913. po Kr. veli na kraju svoga opisa Slovena, da je kazan za razbojnika bila ili smrt ili izgon u najzadnji kraj zemlje, Gira zvan. De Goeje drži, da je to identićno sa carevom Γύρα. Mar

quart, ρ, 189 taj nazor usvaja, jer da se pod „γύρα" imadu sjegurno rasumijevati i po

granični distrikti. Sr. i Manojlović, Rad 187, p. 40 op. 1. i Μ. Η. Κ. ρ 179 i si. 5i

) Σκλαβινια, Slovenija t. j. slovenska država Sr, i gl. 28, pa opasku 9. k gl, 30. Sr. Manojlović, Rad 186. p. 59. 55) Perperam legitur in editis 'Ρωμαίαν. MeursiusBanduri nota 32 (Patr. p. 177). Ovdje znamenuje bizantinsko carstvo. Manojlović. p. 41. misli, da alineja 2. glave 9. potiče od drugog pisca, nego li alineja i. U prvoj alineji govori se ο Rusima, kojima je središte Novgorod, a u 2oj ο onima, kojima je središte Kijev. Prva alineja, da je starija, a druga mladja. Prva alineja počimlje sa 8τι, a druga toga nema, što bi poka

zivalo na obradbu u jednu cjelinu 5β

) Ovaj dodatak je očito opaska, gdje je valjalo raspravljati ο Uzima, (nalik na gl. 2, 3, 4, 5.) i njihovom odnosu prema Pečenezima, što evo nije dogotovljeno nikada. 67

) Manojlović: p. 80 i si. Odmagjarskih pisaca sr. naročito

: V

ambery: A Magya

rok eredete, 63 i si.

; Pauler: A magyar nemzet törtenete, Budapest 1900., 5 i si.; 118. 3, 122—123 (literatura ο Kozarima); Kuun Geza: De relat. Hnngar. II. 137 i si.; — Od ostalih pisaca: Marquart, Streifzüge 226 si.; Geizer: Byzant. Kulturgeschichte p. 53. i Hunfalvy: § 37. B8

) Manojlović: p. 81. — Sr. i gl. 42 i 53.