VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 28

28 čovjekom polože prisegu po zakonima svojima, uzvraća im on carskim darovima i preuzima od njih prijatelja, koliko hoće i dade se na po

vratak. Na taj pako način valja načiniti s njima ugovor, da će biti na službu, gdjegod ustreba car, budi protivu Rusa, ili Bugara ili Turaka.

ϊ5

) Jer oni su kadri sa svima tima ratovati, a kako su na njih često na

valili, oni su sada pred njima u strahu. Vidi se to i iz slijedećega slu

čaja. Kad je jednom klerik Gabriel bio odaslan k Turcima po carskoj zapovjedi, prozbori im ovako: Poručuje vam car, da se dignete protiv Pečenega, da ih otjerate sa njihovoga mjesta, pa da se sami tamo na

stanite, ta i prije ste tamo sjedeli — da budete blizu carstvu mome, pa kad k vama hoću da pošljem, da vas odmah nadjem. Prvaci Tu

raka (Madjara) vikaše tada u jedan glas: Mi se ne dižemo na Peče

nege, mi njih svladati ne možemo, jer im je i zemlja velika i narod brojan, a i vražji su dečki

26

), pa u buduće da nam tako i ne govoriš, jer nam nije po volji. Ο Kada proljeće prodje, Pečenezi predju preko rijeke Dnjepra i vazda tuj sprovode ljeto. Gl. IX. Ο Rusima, koji dolaze iz Rusije na dubencima

27

) (du

benim čamcima) u Carigrad.

28

) Ο Čunovi dubenci, koji iz izvanjske Rusije slaze u Carigrad, do

laze od Nemograda (Novgoroda

29

), u kom stolovaše Svjetoslav, sin Igora kneza Rusije; a ima ih i od gradova Milinske'

a0

), Ljubče, Černigova i Višegrada. Svi ti čunovi slaze uz rijeku Dnjepar, i okupljaju se oko grada Kijeva nazivana Samvatas.

31

) Sloveni pako, koji su im tribu

tarni, imenito Krivici, Lučani'

62

) i ostali Sloveni sjeku za zimsko doba u svojim gorama stabla, pa ih izrade, a kad se otvori vrijeme i otkopni led, odvuku ih u obližnje vode. A kada ih spuste u rijeku Dnjepar, dovezu ih istom rijekom u Kijev, pa ih izvuku, da ih posve dovrše, i 25

) Pod Turci se ovdje razumjevaju Madjari. Manojlović, Rad 187, p. 44., da su vijesti ο Magjarima u toj glavi najranije iz posljednjega ili pretposljednjega decenija IX. stoljeća, ίβ

) Szabo Karoly prevadja κακά παιδία sa „fene gyerekek." Μ. Η. Κ. pag. 12. opas. 3. 37

) Tako narod zove μονόξολος, t. j. izduben iz jednoga stabla. Taki čun zovu i koritnjak. Mislim, da je tako bolje reći, nego li načiniti kovanicu: „jednodrvna ladja", (tako Manojlović, o. c. p. 33. očito po Laskinnovom, p. 70, „odnodrevka"). Banduri (Dubrovčanin) veli. da se taki čun zove: golica. Nota 96 (Patr. p. 170). 28

) Ovaj je članak u dva pravca zanimljiv. Prvo pokazuje nam, da pisac dobro poznaje slovenski jezik, pače i izgovor. Taćno su izraženi τ. i L, i izgovor ruskoga g (= h). Dalje vidimo, da jeizvjestilac cara dobri poznavalac predjela, koje opisuje, kao i Carigrada. Sr. Manojlović: o. c. p. 37. i 44. — 0 tom Bury: History, p. 413. 29

) Banduri p. 98 već veli, da je Νεμογαρδά = Novgorod, ,0

) Današnjega Smolenska. Manojlović: p. 34; Leskin, p. 70, n. 277. 31

) Marquari p. 197 i si., 509. Sr. i Manojlović, Rad 187, p. 44 op. 4. 32

) Imena ta tumaći Manojlović 1. c.