VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)
Strana - Sveska 3. - 182
Ï82 5. Razlozi republike protiv Kaboge. Strogost prema njemu i druge mjere. Sada prije no što se budemo bavili osudom Kaboge, treba da se svrnemo na razloge, koje navede vlada da dokaže potrebu svoje odluč nosti u ovome poslu, i da nabrojimo sve mjere strogosti protiv uznika i one druge, koje su se kakogod ticale njegove pravde zavedene od mah pošto bi uhvaćen. Vlada kazivaše istinu, kad je govorila o preuzetnosti i razuzda nosti mladeži (vlasteoske) 1 ) i o potajnoj radnji jedne protivničke stranke. Već prije velike trešnje bila je počela provaljivati razuzdanost medju mladeži i zla volja jednog dijela plemstva protiv strogosti vlade. Pogi belj Turaka, hajduka i gusara dokazana je onijem što se već navelo ; goropadna i obuzdana ćud Kabogi. la činila je, da se vjeruju kao mo guće najstrašnije stvari o njegovu zločinstvu. Ovo je moglo uprav naći potporu u njegovijem mnogobrojnijem vezama s Turcima, jer, kako ističe senat u svojemu pismu 14. januara 1663., upravljenu Gondoli u Rim, to što je Kaboga prijateljevao s Turcima nije moglo biti uvaženo, jer on od više poslanstava učinjenijeh u Carigradu i u drugjjem mjestima u Turskoj kod raznijeh predstavnika turskijeh, bijaše imao prigode da zavede s njima prijateljstvo i općenje. Tada početkom 1663., jer se trebalo bojati, da se ne bi turske čete približile Dubrovniku, republika bila bi se našla u pogibelji, kad bi Kaboga bio postao slobodan uslijed bijega iz nesigurne tamnice, jer ga je vlada držala sposobnijem, da izvrši prijetnju već učinjenu, da će se protiv republike združiti s gusa rima iz Ulcinja, toliko više što po onome što je tvrdio senat, hajduci bijahu se istaknuli raznijem nudjenjima prigodom njegova zatvora. Ako se svemu ovome priloži privrženost, koju je osjećalo plemstvo i sve ćenstvo prema njemu i to što ga je podupirao nadbiskup, bojazan vlade prikazuje se više ili manje temeljita. Početkom 1663., kako se gore spominje, ponovi se teška pogibelj Turaka, jer Turska, započinjući rat protiv cara Leopolda I. zbog Er delja i zbog tvrdjave Zrinivara kod Kaniže, koju bijaše zgradio hrvatski ban Nikola Zrinski, bijaše poslala iz Jedrene vojsku pod velikijem vezirom Ahmetom Ćuprilićem na Biograd, Osijek i Budimpeštu; ona podsjede Neuheusel na rijeci Njitri. Vlada dubrovačka, već uzbudjena pripravama turskijem za nastajni rat po vijestima, koje joj bijahu poslali njeni poslanici iz Carigrada, obavijesti papu po Gondoli mjeseca marta, zapita mu dopust da izveze 2000 mjera žita i naredi svome poslaniku, da uslijed ovijeh priprava pospješi papu, da što prije spremi Kabožin posao, toliko više što Turci bijahu nešto posredovali u njegov prilog a Dubrovčani su se bojali, da Turci ne bi i jačijem posredovanjem }) O toj razuzdanosti usp. moju sitnicu „Četa noćuraka iza trešnje" u „Srdju" g. 1904. str. 389. i ost.
