VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)
Strana - Sveska 3. - 173
173 htjede uzeti na znanje stvar i odgovori izbjegavajući i odobrenje i ne odobrenje onoga što bijaše uradila gradjanska vlast, reče naime: „Ja ne mogu kazati ni da, ni ne; ne mogu ni odobriti ni ne odobriti; ja ne znam ništa". Razlog pak, koji vlada navadjaše protiv Kaboge, je da on bijaše počinio zlodjelo protiv slobode senatora, vlade i vladareve. Ona prosvjedovaše svečano, da hoće sačuvati na svaki način krvlju i životom ovu slobodu i tužaše Kabogu, da se bio zagrozio prije ovog nedjela, da će poći u Ulcinj, gdje bi se združio s gusarima i poveo u sužanjstvo svoje neprijatelje. U toliko trebaše poravnati pitanje s nadbiskupom ; stoga 2tt. jula po podne u vijeću rogata izabrata su dva senatora, da ugovaraju s njim. Ta dvojica bijahu Augustin Franov Tudisi i Brnja Nikšin Buća. Namjera vijeća bijaše, da se usmeno dogovori s nadbiskupom. On nasuprot donese 9. avgusta u vijeće svoj pismeni odgovor. Senat tad isti dan odluči, da se spis povrati vikaru i da mu se tuži zbog ovog nikako pristojnog postupka nadbiskupova, pošto se stvar imala ras pravljati samo usmeno. * Strahu, da ne bi na stranu Kaboge pristalo svećenstvo, ima se pripisati druga odluka istog dana, ovlastit naime malo vijeće, da po zove glavare svećenstva, da ih opomene, neka bi naredili svojijem duhovnicima, pod zapelu kazana, ne prosipati javno po gradu, ni iz medju pojedinaca vijesti o jednome pitanju, koje je pak jamačno bilo ono Kabožino. Ovo bi javljeno u vijeću četvorici kanonika, domini kanskome vikaru,,starješini isusovaca, dvojici popova za gradske sve ćenike i ocu ministru franjevačkome, koji bijahu nazočni. Nadpopu Gjordjiću bi pak priočena ova odluka u istome uredu tek 21. avgusta Ovome istome strahu^ ima se pripisati prijedlog učinjen u senatu 30. avgusta, da naime Stefan Gradi, glasovit čovjek i zaslužan za Du brovnik, bude opomenut ne prtiti s^ u Kabožin posao. Ali ovaj prije dlog ne bi stavljen na glasovanje, pošto je bio skopčan sa jednijem drugijem, protiv kojemu bi učinjen priziv ili prosvjed (intromissio) od gradskijeh prokuratora. Malo vijeće, ovlašteno senatom, vodilo je tada pravdu protiv Kaboge, a senat hotjaše zajamčiti sigurnost svakome, koji bi, prizvat, imao svjedočiti, ili dati mnijenje, i pošto je držao, da je bilo mnogo Kabožinijeh pristalica i da bi kogod od njih mogao upotrebiti nedo puštenijeh sredstava, što više nasilja protiv onijeh, koji bi bili prizvani, ustanovi u jutro 11. avgusta izdati proglas u luži, kojijem se prijetila smrtna kazna onome, koji bi pogrdio, ili dao pogrditi riječima, pri jetnjama, ili djelima one, koji bi bili prizvati u vijeće u predmetu vo djenja pravde protiv Marojice, ili njegova izvadjenja iz posvećenog mjesta i njegova postavljenja u tamnicu. Ovaj proglas bi objavljen 12 avgusta u luži od jednog zdura u nazočnosti pomoćnika notarije.
