VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 17

17 toga, ili samo naprosto kao samostalno koncipiranu pouku hoće ovdje učitelj, da učeniku (ili čitaocu uopće) utuvi, da se ili ima po tome ravnati u svojem praktičnom radu u politici ili da ima to osobito dobro zapamtiti". Ili opet, kad se veći ulomak započimlje, tada se ovaj po

čimlje sa ίστέον δτι, . a djelovi daljnji ulomka sa jednostavnim ou (Rad 186, p. 37). Kao primjer za praktično ravnanje navadja Manojlović c. 13. Patr. 180, (Ed. Bon. p. 81, 1. 16: p. 90 1. 10; zatim u gl. 53 bilješke 7—9, pa u gl. 51. p. 233 1. 12p. 242, 1. 17). Meni se ovo razlikovanje izmedju ίστέον ou i δτι čini vrlo prisiljeno, a pristaje pot

punoma tek gdjegdje, n. pr. gl. 43. ili 51. Inače pako ima sijaset pri

mjera/ gdje to nikako ne pristaje.

75 Manojlović (Rad 186, p. 82) veli još i ovo: „Po mojem mišljenju upravo ίστέον δτι znači doduše u Por

firogenita, a i u drugih (n. pr. u Teofana, De Boor p. 361), da se po

činje neki prijepis ili izvadak, ili nova za sebe alineja (sr. Rad 182, p. 21—23, 38, 41, 54, 58.) — na pr. De cer. II. 15. u odjeljku od p. 570 do 582 nalazima ga 25 puta, — ali u „De admin imp." znači i to, da se dotična alineja ili glava prislanja kao dodatak k nečemu pre

djašnjemu (n. pr. 7—9. dodataka 53. glavi ili ona 3 dodatka 25. glavi)

; naprotiv smo vidjeli, da je glavni dio 25. glave, koji se i nepočimlje riječima ίστέον δτι, ipak samo prijepis iz Teofana, kako to kaže i sam sadašnji natpis njezin

; gdje pak nema onoga ίστέον δτι (ma i bila stvar izvadak ili prijepis) pokazuje, da se tu počinje neki novi dio rada u kolekciji De adm^ imperio". Moje je opažanje glede ovih partikula evo slijedeće

: Ako pomno od kraja motrimo carev spis, vidimo, da mnoge glave koje su obradjene, počimlju sa ίστέον δτι. Prvi već taki uvod jest u gl. 13., gdje car nakon nastavka svoje poduke sa: έπίστησον .. .. zapo

čimlje drugu izreku sa ϊσθi οδν δτι. Takav nam primjer pokazuje i gl. XXXII.. ο povijesti Srbije sve do zadnjega fragmenta sa δτι. A takav je nedvojbeno i početak glave 51. ο carskim dromonima. Na ovim ίστέον δτι nema ništa karakteristična, osim da su možda nešto česti, što će pako imati svoj razlog u tome, što su ovi predlošci počimali sa δτι, pa kad je car gdjekojega u obradbi svojoj upotrebio, stavio je tek ίστέον pred δτι. Nu osim ovakovih ίστέον δτιa ima i takih, koji su prosti uvodi neobradjenih fragmenata, kao i oni sa δτι. Ako bi glede ovakovih ίστέον δτι (primjericj tek navadjam cap. 27 in fine, pa c. 37 i c. 40 in fine) kakovu hipotezu smjeli postaviti, ta bi bila, da bi se moglo uzeti, da fragmenti sa ίστέον ou ne potiču od istoga lica, kao oni sa δτι. Pošto pako mnogi članci sa ίστέον δτι počimlju, koji su nedvojbeno 75

) Sr. primjerice glavu 27. na kraju, ili 40. gdje pod kraj svaka skoro izreka počimlje sa ίστέον δτι. •