VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)
Strana - Sveska 3. - 139
139 u ovom obliku ne može biti istinita. Ako Porin ima značiti hrvatskoga kneza Bornu, kako neki pisci uzimlju, onda ne stoji, da su se dalma tinski Hrvati za toga kneza iza dugogodišnje borbe s Francima oslo bodili njihova jarma, jer su oni još i dalje priznavali njihovo vrhov ništvo, kako već spomenusmo ; po tome krštenje Hrvata ne bi bilo ni u kakvom savezu sa oslobođenjem Hrvata od franačkoga gospodstva. 112 ) Ako li je pako Porin istovjetan sa hrvatskim knezom Branimirom, kako uzimlje Šišić, 113 ) onda je ta vijest Porfirogenetova još manje istinita, jer za kneza Branimira bili su Hrvati već davno pokršteni. 114 ) Zato Šišić (1. c.) ni ne uzimlje, da su se Hrvati istom sada iza tobožnjega svoga oslobođenja od franačkoga gospodstva (između god. 875. i 879.) pokrstili, ali ipak drži. da je to njihovo pokrštenje u savezu s Bornom, no ne kao posljedica oslobođenja Hrvata od fra načke vlasti, nego baš obrnuto kao plod utjecaja franačke vlasti za njezina gospodstva nad Hrvatima. Borna pako da bi mogao biti, kako uzimlje Marquardt istovjetan s hrvatskim knezom Porgom, za kojega se po Porfirogenetu imalo obaviti (ono prvo) pokrštenje Hrvata, samo što ga ovaj pogrješno stavlja u VII. stoljeće u doba Heraklijevo. 115 ) Prema tome se krštenje Hrvata po Šišićevu shvaćanju „ima dovesti u vezu s počecima franačke vrhovne vlasti, ono se zbilo za predša snika kneza Borne (Višeslava ?), odnosno još i za njegova vladanja" (ali nipošto iza nekakve bune i oslobođenja od Franaka). Ovo svoje mnijenje osniva Šišić na spomenutoj već raspravi Bulića i Bervalđija, 116 ) koji nastoje dokazati, da se pokrštenje Hrvata nije zbilo u VII. stoljeću, kako izilazi iz pripovijedanja Tome Arciđakona, nego kako već rekosmo, u prvoj četvrti IX. vijeka. Zato se moramo pozabaviti s ovom raspra vom is njezinom argumentacijom. lls ) Ipak Bulić i Bervaldi („Kronotaksa spljetskih nadbiskupa" Zagreb 1913. str. 131 —122.) uzimiju, da „pokrštenje Hrvata, koje je uhvatilo narod u cjelini sa narodnim poglavicama, spada u prvu četvrt IX. v. poslije nego Hrvati zbaciše franački jaram", pozivajući se pri tom na dotične riječi Porl'irogenetove. »<) O. c. u „Vjesniku arh. društ," XIII, 48. 1U ) Šišić (ibid. str. 47.) uzimlje, kako spomenusmo, da se u ovoj Porfirogene tovoj vijesti krije uspomena na povratak Hrvata od istočne crkve k zapadncj u doba Branimirovo, kao što se u onoj vijesti njegovoj o trećem krštenju Hrvata za Vasilija I. krije uspomena na obrat Hrvata od zapadne crkve k istočnoj za Zdeslava. m ) „Osteuropäische und ostasiatische Slreifzüge" Leipzig 1903. str. XVII—XVIII. — Prema tome uzimlje Marquard, da se i Porgin otac neopravdano dovodi u savez sa doseljenjem Hrvata u Dalmaciju i s njihovim oslobođenjem od jarma avarskoga, jer da se ovo potonje dogodilo kratko prije doba Bornino kao posljedica avarskih ra tova Karla Vel. No ovo je posve nevjerojatna hipoteza. — I Duchesne [Le provincial romaine au Xll.e siècle" u „Melanges d' archéologie et d' histoire" an. XXIV. fasc. I. jan. 1904, (Sišić ibid. str. 44. bilj. 2.)] uzimlje, da su se Hrvati pokrstili u doba nji hove franačke podložnosti. Ufl ) „Kronotaksa spljetskih nadbiskupa" Zagreb 1913. str. 119—151.