VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 3. - 124

124 kako mu je ovaj zapovijedio bio, i to zato, jer je bio zaokupljen bor

bom sa Vinidima". Ovim pako imenom označuju Nijemci Slavene u opće, pa zato se pita, kojih se ovo Slavena tiče. „Da se ti Slaveni odrede", veli Šišić (o. c. str. 38.), „treba prije svega naglasiti, da se oni mogu i smiju tražiti jedino u opsegu vladanja kao i interesne sfere Karlmanove, dakle u Češkoj, Moravskoj, Panoniji, Karantaniji i u Posavskoj Hrvatskoj, a nipošto u onim sjevernim zemljama, gdje su obitavali Polapci i ina slovenska plemena, jer su potpadala pod vlast Karlmanova brata kralja Ludovika III. Kako se pako pouzdano znade, da je za g. 876. i pomisao na kaki ustanak ili ćak rat s Česima, Pa

noncima, Karantancima te posavskim Hrvatima upravo isključena, obično su to mjesto neki pisci tumačili, kao da se tiče Moravaca. Ali to ne može da bude, jer se može uzeti kao posve sigurno, da između g. 874. i 882. vlada potpuni mir između kneza Svatopluka i bavarskih kraljeva. Stoga mislim, da se vijest Hincmarova odnosi na Hrvate (dalmatinske)." Međutim Ova predmnjeva ne će biti opravdana. Hincmar doista pod imenom Vinida razumijeva u opće Slavene, i to redovito Moravce, a katkada i Polapske Slavene. Böhmer (o. c. I, br. 1460a, str. 618.) veli o tom ovako: „Winidi ist in Hincmars Geschichtswerk allgemeine Bezeichnung = Sclavi, ein Ausdruck, den er nie gebraucht; in der Regel bezeichnet er damit die Mährer, die er unter den slavischen Völker

schaften eben am öftesten zu nennen hatte, 862 aber auch die Abo

driten und 869 spricht er von den Winidi, qui in regionibus Saxonum sunt." Stoga Böhmer i ovu vijest Hincmarovu o ratu s Vinidima od

nosi na Moravce (o. c. I. br. 1519 f, str. 647.), a tako čine i drugi po

vjesničari, kao Dümmler

13

) i Bretholz

1

*). Međutim Novotny

u

) zaba

cuje to mnijenje, a uza nj pristaje i Šišić, jer da između g. 874. i 882. vlada potpuni mir između Svatopluka i bavarskih kraljeva. No zar nije moguće, da je ipak bilo borbe s Moravcima, makar drugi izvori to ne spominju (tese po tome zaključuje, da tada nije bilo borbe s Moravcima)? Možda je ova borba bila posve neznatna,

16

) pa ju stoga drugi izvori ni ne bilježe? Međutim ako i uzmemo, da se ta vijest ne tiče Mora

vaca, onda bi se ona mogla ticati onih drugih Slavena, koje Hincmar pod imenom Vinida razumijeva, naime Polapskih, i to onih najjužnijih, Srba (Sorba), koji su sa sjevera (oko Sale) bili susjedi njegove drža

vine (Bavarske), kao što su i dalmatinski Hrvati bili s juga susjedi «) „Geschichte des ostfränkischen Reiches" 2. Aufl. III. Leipzig 1888. str. 32. 7t

) „Geschichte Mährens" B. I. Brünn 1893., str. 49. * 76

) „Češke dëjiny" Dil. I. čast 1. Prag 1912, str. 359, nr. 1. 7e

) Tako uzimlje i Dümmler (o. c. HI, str. 63—64.) veleći za ovo doba: „Im Südosten (istočnoiranačke države) herrschte Ruhe, seitdem durch den Frieden von Forchheim die Selbständigkeit des mährischen Reiches im Wesentlichen anerkannt wor

den, und nur eine unbedeutende Grenzfehde scheint dieselbe vorübergehend gestört zu haben."