VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 3. - 101

Nekoja pitanja iz starije hrvatske povijesti. Imade u starijoj hrvatskoj povijesti dosta još nerazjašnjenih pi

tanja. Njihovim riješenjem mnogo se bavio oštroumni naš povjesničar dr. Fr. Rački, a u novije doba Fr. Bulić, dr. /. Strohal i dr., a na

ročito dr. Ferdo pl. Sišić. Ovaj je u svojim djelima i raspravama mnoga takova pitanja doveo do povoljnoga ili bar do vjerojatnoga riješenja. Tako je prikazao posve vjerojatnim, da su hrvatski knezovi Zdeslav i Mutimir (kao i knežević Petar) sinovi kneza Trpimira; da hrvatski vladari Trpimir, Krešimir i Miroslav, koje spominje car Kon

stantin Porfirogenet?) ne će spadati u IX. stoljeće, kako je mislio dr. Gavro Manojlović

2

) nego u X. stoljeće, kako je to odredio i Rački*) da su hrvatski kraljevi Mihajlo i Stjepan, koji se navode u napisu nadgrobne ploče hrvatske kraljice Jelene, štono ju je otkrio (25. i 26. kolovoza 1898.) Fr. Bulić među ruševinama solinske crkve sv. Marije od Otoka,

4

) po svoj prilici istovjetni s hrvatskim kraljevima Krešimirom II. i s Držislavom; da su kraljevi Svetoslav, Krešimir (III.) i Gojslav sinovi kralja Držislava, a ne braća njegova, kako su dosada naši po

vjesničari uzimali, i da je Trpimir II. brat kralja Tomislava, a obojica djeca Mutimirova; Miroslav da je brat Krešimira II. Mihajla, a obojica djeca Krešimira. I., sina Trpimira II.; napokon je on približno označio doba vladanja svih ovih spomenutih kraljeva.

5

) Ipak imade još i ta

kovih pitanja, koja su pojedini povjesničari kušali' riješiti, ali ih po mome mnijenju nisu povoljno riješili, pa zato ću se ja u ovoj raspravi —i é x

) U svom djelu „De administrando imperio" u „Corpus scriptorum historiae by

zantinae, Constantinus Porphyrogenitus" Vol. III. Recogn. Immanuel Beker. Bonnae 1840. cap. 31. str, 151. 2

) U svojoj raspravi „Jadransko pomorje IX. stolj. u svijetlu istočno rimske po

vijesti" D. I. u „Radu Jugosl. akademije". Knj. 150. Zagreb 1902. str. 98 — 102. 3

) „Documenta historiae croaticae periodum antiquam illustrantia". Izd. Jugosl akademije. Zagrabiae 1877. br.

'202. i 203. str. 397—399., 4

) O tom je Bulić izdao „Izvještaj o crkvi sv. Marije od Otoka i nadgrobnom spomeniku kraljice Jelene", koji se nalazi u „Izvještaju o 5. i 6. glavnoj skupštini Bi hača", priopćenu u „Vjesniku hrv. arheološkoga društva" Nov. ser, g. V. 1901.; po

sebni otisak str, 9—35. 5

) Sve to naročito u svojoj raspravi: „Genealoški prilozi o hrv. narodnoj dina

stiji" u „Vjesniku hrv. arheološkoga društva". Nov. ser. sv. XIII: (1913 4.), Zagreb 1914. str. 1—93. 8