VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 2

2 jer je glavni motiv za dozvolu rudokopa žum beračkih osnivao se na opskrbi hrvatske i primorske krajine željezom. U diobi imanja, medju Petrom Zrinskim i bratom mu Nikolom, sklopljenoj u Zagrebu, u utorak prije blagdana sv. Ivana Krst. g. 1638. pred kr. personalom Tomom Mikulićem, spominju se samo imanja Ca

ko vac, Ozalj, Ribnik, Bakar, Grobnik, Drivenik, Hreljin, Bribir, Grižani, Moravice i Rakovac. O kakovim rudnicima nema spomena. Primorska imanja su ostala zajednička i pod upravom jednoga zajedničkoga upra

vitelja.

1

) Baš u god. 1638. padaju prve vijesli o rudarskim poduzećima Zrinskih. 20. aprila te godine javlja dvorska komora iz Graza vicedomu Kranjske, Strassoldu u Ljubljani, da je doznala, kako Talijan (wälischer Burgersmann) Rinaldo Nicolini snubi novcem rudarske radnike (Knapen), u rudarstvu iskusne činovnike (Officiere), drvare i talioce (Plameister) u ljubljanskim carskim rudnicima, da podju u nove rudnike željeza u Liču, koji su svojina grofova Zrinskih. Taj Talijan zaveo je tako po nekom stranom brodaru dvojicu drvara i dva talioca, koji su umakli u Gornju Ljubljanu.

2

) Po ovoj vijesti doznajemo, da su prva rudarska poduzeća Zrinskih u Gorskom kotaru bila u Liču. Prijedjel oko današnjega Čabra bio je u to doba zarašten gustim šumama, i svakako slabo ili nikako naseljen. Promemoria kneza Henrika Auersperga od 26. oktobra 1748. upravljen na komoru to potkrepljuje, ali ujedno ustvrdjuje, da je taj prijedjel bio svojina kočevske gospoštije, a da su ga Zrinski prisvojili.

3

) Ne zanima nas ovdje riješenje toga pitanja, dali su Zrinski po

svojili Čabar, ili nijesu. Činjenica jest, da su mu bili polovinom XVII. vijeka gospodari, a da ih nije u tom posjedu nitko smetao. Za cijelo je osnutak rudnika željeza u Liču, podavao pobudu za daljnje traženje željezne rude. Ovu su skoro našli u Čabru i okolini njegovoj, a što je najviše tomu pogodovalo, bile su neiscrpive ogromne i stare šume, kojih je drvo bilo od preke potrebe za talenje željezne rude. Dopremanje rude iz Čabra u jur postojeću talionicu u Liču, bilo je svakako spojeno velikim poteškoćama, i to je ponukalo grofa Petra Zrinskoga, da u Čabru podigne peći za talenje željeza. Godinu, kad je podignuta peć za talenje željeza u Čabru, spominju dvije vijesti. Spomenica čabarske župe, koja je zasnovana g. 1663. (a počeo ju pisati g. 1772. čabarski župnik Matija Sgavec iz Bakra *) Original u kr. zem. arkivu u Zagrebu. Acta Buccarana fasc. 18. Invol. 10. 2

) Arkiv vicedomata Fasc. 36. N. 13. u Ljubljani. 3

) Hofkammer Archiv fasc. 34. 10. novembar. U arkivu ç. k. namj esništva u Grazu,