VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 295
295 grofu, da mu se čini, da nije bilo potrebno pisati radi onih dragocjenosti ugar skomu kralju, tim više što je nedavno o tomu govorio s goričkim grofom; uzajmljene stvari će poslati, netom se povrati osoba, koju je za to odredio. 76 ) Nije nam poznato, da li je gorički grof dobio svoje tako dugo iščekivane dra gocjenosti, jer s pismom kneza Bernardina od godine 1489. svršava gradivo bečkoga Državnoga arkiva, koje se odnosi na to pitanje. Gorički grofovi i grofovi od Krupe i Krbave. Financijalna uprava u srednjem vijeku bijaše slabo uredjena. Kad tada njoj zemaljskoj ili zemljišnoj gospodi nisu dostajali izravni prihodi, zalagali su primjerene dijelove svojih državina ili druge dohotke. Tako su radili i go rički grofovi. Taj je rod morao, da sebi tako pomogne, jer je uvijek bio za pleten u vojne ili sporove i zato je uvijek trebao mnogo novaca. Sredinom 14. vijeka se nizao rat za ratom; godine 1340. započe ratovanje goričkih gro fova s oglejskim patrijarhom Bertrandom, godine 1344. zaplete se grof Albert IV. radi posjeda u Istri u vojnu s mletačkom državom, godine 1348.—1350. vojevahu sva tri gorička grofa Albert IV., Majnhard VII. i Henrik III. s oglej skim patriarhom Bertrandom. Kad je Luksenburžanin Karlo IV. u Tirolu ra tovao s bavarskim vojvodom, pomagahu Karlu kao saveznici gorički grofovi Majnhard VII. i Henrik III'. 77 ) Svi ti i drugi slični ratni dogadjaji stajali su goričke grofove mnogo no vaca. Dobivali su ga tako, da su za stanovite svote zalagali dijelove svojih posjeda. Medju mnogima, koji su goričkim grofovima polovinom 14. vijeka na takav način posudjivali novac, bijahu takodjer članovi dvaju hrvatskih ro dova: grofovi od Krupe i Krbavski grofovi Kurjakovići. Glede prvih imamo prvu vijest od godine 1343. Dne 15. junija javlja gorički grof Henrik (III.) za sebe, svoga brata grofa Majnharda (VII.) i za ba štinike svoje i njegove, da je svome stricu grofu Dioniziju iz Krupe, sinu sla vonskoga vojvode Stjepana, i njegovu bratu, grofu Pavlu, založio za 1720 fo rinti grad Podgrad na Krasu (vest Schwarczeneck auf dem Charst, — istočno od Trsta) s prihodima, mitnicom i sa kmetskim posjedima, koji pripadaju k onomu gradu, i to pet u selu „Prandorf", četiri u selu Pregarje (Pärger), jedan u selu Ritomeče (?, Röten), devet u selu Zabiče (Säpsach), četiri u selu Povir (Pobier), dva u selu Brgudac (Gergodicz) i dva u selu Račiče (Räczicz), 78 ) pod uvjetom, da im grofovi iz Krupe moraju povratiti grad, netom im bude povraćena uzajmljena svota novca, i s dozvolom da grofovi iz Krupe mogu u slučaju smrti prenesti svoja prava na koga hoće. 7!1 ) Dug Goričana prema gro fovima iz Krupe je slijedeće godine povišen za 50 maraka šilinga, kad im je gorički grof Henrik (III.) dne 21. junija 1344. dozvolio, da smiju onoliku svotu potrošiti ža neke zidarske radnje na gradu Podgradu. 8 «) 76 ) Državni arkiv u Beču, Görzer Akten, fasc. 24, 4, br. 22. 77 ) Czoernig, Das Land Görz und Gradišća, 544—545. 7S ) Sva ta sela treba tražiti u okolici Podgrada, istočno od Trsta, blizu današnje goričkoistarske pokrajinske medje. 79 ) Original u Državnom arkivu u Beču; prepis iz 18. vijeka u kodeksu W 43' fol. 219220 i regest u kodeksu B 534 fol. 94 isto tamo. — Prilog br. 2. s0 ) Original u Državnom arkivu u Beču i regest u kodeksu B 534 fol. 94' isto tamo. — Prilog br. 3.
