VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 169
169 protestantske tiskare u LJrachu, koja se je osnovala poslije slovenske, te se je u to ime, da nadjc saradnike zaputio i na jug. Bio je i u Istri do Akvileje, te se je svakako ugibao poći dalje u nutranjost pokrajine, da ga ne uhvati inkvizicija. Iz Akvileje poslao je pozdrav Korneliju Frankopanu u Kaštelu kraj Udine, gdje se napominje i Dujam Fran kopan u CastellPorpetto (1583.), koja su obojica naginjala deformaciji. 19 ) Sa svojom domovinom je Vergerije poslije vrlo malo bio u doticaju. Kasnije se Vergerije zanimao i za češku braću, te za Poljake, koje je nastojao privesti reform acij i, no nije uspio. Mnogo je pisao na talijanskom, latinskom i njemačkom jeziku, a njegova djela su preve dena na njemački, francuski i poljski jezik. Pisao je najviše protiv tri denjinskog koncila, protiv indeksa 7 ^ranjenih knjiga, protiv prazno vjerja i drugim nekim točkama kat. .ike vjere. On umre god. 1565, u Tübingenu, a Trubar mu je dao posljednju utjehu. Pokopan je uz Ivana Ungnada, koji je umro godinu dana prije. Kad je Vergerije ostavio svoju domovinu, općio je vrlo malo sa svojim rodjacima i ostalim znancima. Deset godina od kako je ostavio Kopar, poslao je svome gradu religioznu poslanicu, da ostavi staru i prigrli novu vjeru, no bez uspjeha. Odlaskom braće Vergerija iz Istre, koji su tu bili glavni pokretači, nestalo je pravih duhovnih vodja u onim krajevima, pošto je nestalo pravog i direktnog kontakta s njihovim zemljacima. U narod nije mogla prijeći nova vjera poradi budne paske inkvizicije, i jer se u samoj po krajini nije ništa moglo izdavati u novom duhu, a kad su se izdavalo hrvatske glagolske protestantske knjige u Njemačkoj, bio je uvoz istih u Istri strogo zabranjen. Da li je i ukoliko je sudjelovao Malija Grbić (rodom po svoj prilici iz Labina oko 1503.—1508.) u hrvatskom protestantskom knji ževnom pokretu i reformaciji, nije dokazano, tim više što je on bio humanistički profesor u Tübingenu, te se nije bavio teologijom. Grbić je doduše imao veza s Primožem Trubarom, vvurtemberškim vojvodom Krištofom i Petrom P. Vergerijem, glavnim pokretačima oko hrvatske protestantske književnosti, no on je umro već god. 1559., kada je za početa glavna akcija oko izdavanja glavnih hrvatskih glagolskih prote stantskih knjiga. Lako je medjutim moguće, da je baš Grbić proveo i obavio korekturu Vergerijeve brošure „Razgovaranje", pošto se je onda nalazio na sveučilištu u Tübingenu. Više se je u tom pogledu istakao Matija Flacius Illyricus (Vlacić Franković), glasoviti protestantski teolog. 0 ) 20 ) Dr. Gruden: Doneski zgodovini protest, na Slovenskem. Izvjestja muzejskega društva za Kranjsko. 1907. p. 125. 21 ) Bučar: Ibidem, p. 60.
