VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)

Strana - SVESKA 2. - 82

82 cima, na dan sv. Fabijana Sebastijana, sklopili neki plemići sa zagre­bačkim biskupom Osvaldom Tuzom pogledom na podavanje desetine. U toj ispravi navodi se, da se je sabor sastao u svrhu „pro ex­cogitandis et adinueniendis uiis, modis atque remediis, quibus predictum regnum seua rabie seuissimorum Turcorum iam fere in parte maiori lacessitum et conculcatum ab eorundem Turcorum vlterioribus insul­tibus et perturbacionibus eripi et defensari possit." 0 tom učinio je sabor „certosexinde t r a c t a t u s", a tad je raspravljeno i o gornjoj nagodi. Ovi „certi tractatus", tj. zaključci pogledom na obranu Hrvatske, bili su do danas nepoznati. Prigodom uredjivanja arkiva zagrebačkoga kaptola, koji se nalazi kao depozit u pohrani kod kr. zem. arkiva u Zagrebu, naišao je pisac ovih redaka na više zamotaka starih isprava, koje je nekadanji regi­strator kaptol, arkiva označio sa „Illegibilia, manca, nullius momenti". Kušajući spasiti što se dade, i sastaviti fragmente pojedinih is­prava (XIII. —XVII. vijeka), što je i u velikom broju do sad uspjelo, naišao sam na dva lista s obje strane vlagom oštećena i krnja. Pro­učivši tu ispravu, ustanovio sam, da se tu radi o nekom saboru, po pismu sudeći, držanom u XV. vijeku. Datum, koji se razabire na is­pravi „... beator u m Fabian i etSebastiani martirum..." dao je odmah indicij, da se tu radi o saboru u Zdencima 20. januara 1478. Pak i sadržaj, koji je doista fragmentaran, no radi o obrani zemlje od Turaka, izbor kapetana kraljevstva, i savez sa spomenutim kraljevskim ispravama od 18. oktobra 1477., te Ladislava Egervarskoga od 1478. potvrdiše ispravnost mnijenja, da je to baš onaj „tractatus" sabora u Zdencima pogledom na obranu Hrvatske od Turaka. Evo tako leži pred nama savremeni prijepis, ako ne originalni zapisnik o tom traktatu saborskom. To je ujedno najstariji poznati zaključak hrvatskoga sabora, kojim se zaključuje opća insurekcija u svrhu obrane zemlje. Naš pronadjeni pismeni spomenik pisan je jasnim kurzivnim pismom svojega vremena na papiru visokom 30 cm. Širina arka neda se opre­dijeliti, jer je sačuvana samo sredina, dok je s desna i s lijeva manjkav. Znak vodeni u papiru (u kolobaru tezulja) odgovara takodjer'dobi svojoj. 1 ) Ovaj dragocjeni spomenik, da se sačuva od propasti, pohranjen je medju dva stakla u izložbenom odjelu zem. arkiva. Naš ovdje priopćeni spomenik, kako je rečeno, s obje strane je oštećen i manjkav, stoga priopćujući ga, kušao sam po mogućnosti manjkava mjesta popuniti. Ono, što je popunjak stavljeno je u uglate zaporke. Dali sam u svemu uspjeo ne znam, ako nijesam želim, da to drugomu bolje uspije. *) Briquet: Les filigranes, dictionnaire historique des marques du papier I.

Next

/
Thumbnails
Contents