VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 1 - 79
79 Konačno se kod proširenja vlasti križevačkoga župana ne smije podcijeniti ni djelovanje čazmanskoga kaptola. Osnovan godine 1232. od biskupa Stjepana bio je otada vjerodostojno mjesto za sva ona područja, koja su kod stvaranja križevačke županije mogla doći u obzir. Pred njim su se sklapali ugovori, prodavali posjedi, njegovi izaslanici ustanovljivali su medje posjeda, , on je prosudjivao zakonitost pojedinih čina. Tako je sam kaptol stvarao neke vrsti upravno područje i pripravljao teren za organizovanje nove državne uprave. Kako su se često kod rješavanja pojedinih posala nalazili zajednički izaslanik kaptola čazmanskoga i križevački župan, to je ta činjenica u neku ruku unaprijed prejudicirala rasegnutost križevačke županije na onaj opseg, kojega je imao kaptol kao mjesto vjerodostojnosti. Stanje, što je nastalo proširenjem vlasti križevačkoga župana i faktičnim postankom nove upravne jedinice mjesto raspalih župa samo je potvrdio, uzakonio i potpunio sabor hrvatski pod banom Matejem godine 1273. Tako je konačno i formalno bila stvorena županija križevačka. Ona je imala u svome organizmu okupljati sve zemljište, na koje se protezala vlast bana,, do granica hrvatskoga kraljevstva; imala je bditi, da jači susjed u doba, kad je sve bilo podvrgnuto časovitim promjenama, ne prekorači još dalje njegovih medja. Svoju je zadaću izvršila, jer je za kratko vrijeme sizala od svoga prvoga ishodišta doline Bednje do Valpova zgora Osijeka kao svjedok hrvatstva cijele donje Slavonije, kojega nije mogla zatajiti ni ista turska provala. Njoj se imade uvelike zahvaliti, da su nakon izgona Turaka bih povraćeni hrvatstvu i oni krajevi, gdje je ono bilo privremeno uzmaknulo. Plemenitim Križevčanima nije bilo sudjeno, da dugo dijele slavu svoje postojbine. Vodeću su ulogu preuzele druge porodice, a oni su se morali zadovoljiti time, da kao tvrdjavni plemići budu čuvari kolijevke županije, križevačkoga grada. 190 Nijesu pak više plemeniti Križevčani bili jedini njegovi čuvari. Još je županija križevačka bila na početku svoga intenzivnoga razvitka, kad je ban Stjepan godine 1252. kraj staroga grada stvorio „novo i slobodno naselje" davši njegovim naseljenicima „istu slobodu", koju imadu gosti Graca i Nove vesi u Zagrebu. 191 To je bio početak slobodnome kraljevskome gradu Križevcima. Novi naseljenici nijesu spadali pod vlast križevačkih župana, 190 Godine 1430. spominju se : Generaciones Prelsa, Hegen, Mathews et Czweta, nobiles iobagiones scilicet castri Crisiensis, ad banatum regni Sclavoniae .... pertinentes. Dr. Csânki Dezsö: Koros megye a XV. szâzadban. p. 7. n. 3. 191 Cod. IV. No 426. p. 489. 1252.
