VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 1 - 60
60 rovao vojvodi i banu Dioniziju 108 Već godine 1253., kako se razabire iz opisa medja zemlje poklonjene Mergi i Moćkonu, Cerovo je brdo u rukama župana Povše. 109 U isto je vrijeme župan Povša s bratom Gečom dobio Rasinju i Vrbovu, današnju Obrovnicu. Morala su oba brata biti vrlo zaslužna za kralja Belu, kad ih je za sva tri njihova posjeda oslobodio kolekte sedam dinara, o čemu je izdao ispravu tadašnji župan križevački Junko. 110 Kralj je opet Vladislav nagradio vjernost braće, koja je, dok su se velikaši „mijenjali i miješali" (variantibus et disturbantibus baronibus), stalno uza nj .pristajala time, da ih je oslobodio suda i vlasti župana križevačkoga i podvrgao jedino banskome sudu. 111 , Najdalje od ostalih Križevčana kod izvora Rasinje (Koprinice ?) bili su posjednici . Sibislav i njegovi rodjaci, te neki po imenu nepoznati „Križevčanin" sin Zinuše. Te su zemlje već medjašile sa zemljama zaladske županije. 112 Nekako u središtu križevačkoga teritorija ondje, gdje danas stoji kr. slobodni grad Križevci, dizao se nekada grad Križ. Prviput u ispravama dolazi godine 1193., pa se opet javlja istom godine 1223., te 1225. i 1238. 113 Upada u oči, da mu je ime nastalo prema crkvi sv. Križa, kao i svim drugim mjestima s istim nazivom, a još je napadniji hrvatski oblik toga imena u latinskim ispravanja. Ovo zadnje daje slutiti o velikoj njegovoj starini. Grad nije bio nikako naselje plemenitih Križevčana, a još manje grad u današnjem pojimanju, već jednostavna utvrda za obranu na središnjem križevačkom posjedu. Uza nj je jedva tko stanovao do gradskih službenika i kmetova posjeda. Glavni se posjed križevačkoga grada nalazio oko same gradske utvrde. Njegovi su nam medjaši već poznati, ako nam i nijesu točno poznate njegove medje. Posjed se znatno umanjio, kad je ban Stjepan godine 1252. osnovao slobodni grad Križevce i gradjanima darovao dio gradskih zemalja. 114 Iz raspre, što su je gradjani križevački imali sa potomcima Hezinim, naročito Pavlom sinom Kristoforovim, znamo, da je gradski posjed na sjevernoj svojoj strani neposredno medjašio sa zemljama kalničkim. 115 >° 8 Cod. IV. No 205. p. 230. 1244. 109 Cod. IV. No 466. p. 537. 1253, Csânki Dezsö: Körösmegye a XV. szâzadban. p. 13. n° Cod. VI. No 509. p. 603. 1287. 111 Cod. VI. No 255. p. 307, 1279. 112 Cod. V. No 641. p. 133. 1259. 113 Imena su mu u ispravama „Kris", „Kyris" i „Kiris". Vidi: Cod, II. No 249. p. 265. 1193. Cod. III. No 207. p. 232. 1223. Cod. VII. No 360. p. 413. l225. Cod. IV. No 67. p. .71. 1238. 114 Cod. IV. No 426. p. 489. 1252. 115 Cod. XI. No 215. p. 282. 1346. i No 361. p. 479. 1348.
