VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)

Strana - SVESKA 1 - 41

Plemeniti Križevčani do postanka županije križevačke. Godine 1273. stvorio je sabor hrvatski, što se sastao u Zagrebu pod predsjedanjem bana Mateja, cio niz važnih odluka, kojima je htio uzakoniti i potpuniti pravni život u čitavoj kraljevini. Eksekutivu svojih odluka predali su 'sakupljeni oci županu zagrebačkome i križevačkome riječima: „A da se sve unaprijed bude valjanim redom vršilo, sudit će sa županom zagrebačkim četvorica plemića i dvojica plemenitih gradskih službenika i isto toliko sa županom krizevačkim, koje će kraljevstvo izabrati, te ako ovi ne će moći prisustvovati, bit će dovoljna dvojica ili trojica uz župana, da čine sud."

1 Ujedno je sabor odredio, da župani smiju svoju službu vršiti samo „uzevši sa sobom svjedočanstvo kaptola zagrebačkoga ili čazmanskoga". Time je hrvatski sabor puninom svoje vlasti osnovao dvije najveće upravne jedinice sredovječje Hrvatske, županiju zagrebačku i križevačku, te stao na put anarhiji, koja se vrlo neugodno osjećala nakon propasti plemenske uprave. Ali ako je sabor sam svojim zaključkom i ustanovio kompetenciju vlasti županu zagrebačkome i križevačkome, preduvjeti za taj zaključak plod su izvanredna i duga razvoja društvenih i političkih prilika tako, da je sabor samo imao potvrditi ono, što je vrijeme već stvorilo. Glavni razvojni faktor županije križevačke do njezina formalna postanka bili su plemeniti Križevčani, tvorci onoga društveno-političkoga organizma, koji je županiji križevačkoj služio za osnov njezina razvitka. Da upoznamo njihovu prošlost, potrebno je poznavati njihove plemenske, posjedovne i društvene odnošaje kao i sve uzroke onih promjena, koje su se u njima tijekom vremena zbivale. I. Tri znamenita župana križevačka gotovo neposredno prije, nego su proglašeni zaključci sabora od g. 1273., Jakša, Jun ko i Juraj, zovu se „sinovi Izaka". Tko je taj Izak? U spomenicima ga trinaestoga 1 Cod. VI. No. 26. p. 25—27. 1273.