VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 3. - 215
215 Račića je bila jedan od važnijih posjeda generacije Beluša, ali već dosta rano stekli su i stranci na njoj dijela. Mikec sin Ivana prodao je svoju jednu zemlju u Račići Vladislavu sinu Nikole od roda Gotala zajedno s dijelom, što ga je imao u crkvi sv. Stjepana. Vladislav je opet godine 1335. tu zemlju prodao Tomi, Andriji i Ivanu sinovima Beke. 281 ) Toma, Andrija i Ivan sinovi Beke bili su u rodu s Belušima po tome, što je Toma oženio kćer Beka, sina Stjepanova po imenu Čalu. Vlastiti posjed Gotala, nije bio daleko od Račiće. Gotali su prekodravsko plemstvo i mislimo, da su došli u kraj Bukove po rodbinstvu s Mojsima, koji su imali jedan dio Bukove. Jedan su dio Račiće sinovi Beka dobili darom bana Mikića, jer taj ispravom od petoga travnja 1337. nalaže kaptolu čazmanskom, da obadje medje Račiće, što ju je on darovao Tomi sinu Beka, kaštelanu Stenišnjaka. 28 *) Već desetoga travnja javlja kaptol, da je medje obašao u prisuću svih susjeda, poimence u prisuću Stjepana sina Beka i. Desena sina Tome. 283 ) Taj je Stjepan baš brat Tomine žene Cale, te nosi i ovdje predikat „od Grbovnika". Čini se, da su Toma, Andrija i Ivan bili i otprije vlasnici u Račići, jer je jedan dio njihove Račiće bio na zalogu kod Ivana, Nikole i Draža sinova Samsonovih, te Stjepana, Mihajla i Korarda sinova Tome. 284 ) Crkva je sv. Stjepana, kako se vidi po tome, što su se zemlje protezale baš oko nje, i što dijele i pravo u crkvi, bila zadužbina cijele generacije. Grad se Grbovnik nigdje u ovo vrijeme ne spominje izričito, ali se spominju njegovi gračani kao medjaši zemlje česmičkoga grada na Grbovniku. 285 ) Grad Grbovnik odgovara možda današnjemu Kloštru, koji je bez sumnje zadužbina generacije Beluša. Tako isto i crkva sv. Adrijana u Oderjanu. Zato franjevci iz Grbovnika („de Gorbonuk") i župnik iz Oderjana i prisustvuju kod sklapanja testamenta kneza Bogodara. Po Grbovniku su dobili baš oni članovi generacije Beluša, koji su bili „sinovi" Beluša bana predikat „de Gorbonuk". Posjed se na Grbovniku povećao sa zemljama česmičkim, o kojima smo govorili prije. U istome je kraju negdje u okolini današnje Pitomače bio posjed Kopačevac. U ovo je doba bio još uključen pod zajedničkim'imenom Grbovnik, pa se ne spominje. 286 ) Ime mu se uščuvalo u kanalu Kopanjeku. 281 ) Cod. X. No 143. p. 199. 1335. 282 ) Cod. X. No. 236. p. 312. 1337. 288 ) Cod. X. No. 239. p. 315. 1337. 28 *) Cod. X. No. 238. p. 314. 1337. 286 ) Cod. V. No. 755. p. 253. 1263. No. 789. p. 294. 1264. „Gorbonuk", „Gurbonuc" moglo biti isto i s Grabovnik. Sesvete na komarničkoj strani nazivlju se „de Grabounok", što je puno bliže izrazu Grabovnik. Starine IV. Popis župa zagrebačke biskupije 1334. Grbonog svakako ne valja. 28e ) Vjesnik arkiva VIII. 1906. Osuda plemića križevačke i virovitičke županije od 1481. 2. februara. Str. 169. i 160.
