VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 3. - 198
198 Zemlje su na Rasinji i Bednji bile u svezi sa zemljama, što leže sjeverno od njih. Zato bi za potpuno razumijevanje njihovih prilika trebalo ispitati i tê posljednje. Jugozapadno od Komarnice sterala se stara župa Rovišće. Ime je očito dobila po potoku Rovišću, što utječe u Veliku. Na zapadu joj je medja išla i preko gornje Velike, te je medjašila sa zemljama koprivničkim bilom Bilogore. Otale se medja spuštala na gornju Komarnicu i ostavljajući zemlje na najgornjoj Plavnici Komarničanima, išla je dalje Plavnicom do Česme. Iz parnice, što su je Rovišćani vodili sa zagrebačkim biskupom za šumu Dubravu dubravskoga posjeda, biskupova, vidi se, da su Rovišćani nekada imali i tu šumu. Drukčije se ne da razumjeti uporitost, s kojom su parnicu vodili, niti činjenica, da su ih uvijek njihovi župani kod parnice zastupali. 181 ) Ali ako su kada i imali dubravsku šumu, to je bez sumnje bila prije njihova stečena zemlja, kako pokazuju same teritorijalne prilike, nego djedina. Vrlo je vjerojatno, da je Rovišću nekad pripadao i kraj medju doljnjom Plavnicom i Česmicom (Bjelovačkom), koga su kasnije posjedovali Komarničani. U tome kraju odmah preko Plavnice bile su prostrane zemlje rovišćanskoga grada sa sjedištem u Plavnici (Stare Plavnice), pa je moguće, da su gradske zemlje Rovišća išle i preko Plavnice, ali su rano bile poklonjene Komarničanima. Zemlje Rovišća dijelile su se kao i zemlje Komarničana na zemlje grada i zemlje plemenitih ljudi. Zemlje su grada opsizale okolinu Rovišća, gdje nijesu mogle biti velike, zatim krajeve na sjeveru od potoka Velike do koprivničkih zemalja i na istok od potoka Konjske' do zemalja komarničkih tako, da je sv. Križ još bio rta gradskom teritoriju. Na jug na Konjskoj te su se zemlje spajale sa zemljama kod rovišćanskoga grada, i otale je medja gradskih zemalja išla na Klokočevac od prilike kod današnjega mjesta Klokočevca. Na Klokočevcu i izmedju Klokočevca i Plavnice bile su zemlje gradske. Zemlje plemenitih ljudi obuhvatale su kraj medju Klokočevcem ispod gradskih zemalja, Plavnicom, Česmom i Velikom ispod posjeda kod Rovišća. Plemeniti su ljudi imali većinu zemalja izmedju potoka Konjske i Velike na potoku Rovišću, gdje su medjašili na sjereru sa zemljama gradskim na gornjoj Velikoj, a na jugu sa samim gradom. Ta se slika doduše počela rano mijenjati, ali mi te promjene možemo pratiti. Zemlje na gornjoj Velikoj i na izvoru Komarnice dobila je vrlo rano jedna ugledna predijalna generacija. To su „braća" župan Junuš, magister Tiburcije, prepozit Erne, Stjepan i Jako. 182 ) Ako ispitujemo, kad su došli u Rovišće. doznajemo, da je Jako došao u Rovišće za hrvatskoga vojvode Kolomana. Godine 1255. uredjivao je ban 181 ) Cod. II. No. 42. p. 42. 1134. No. 94. p. 97. 1163. 182 ) Cod. V. No. 24. p. 574. 1270.
