VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)

Strana - Sveska 3. i 4. - 241

241 Pred spomenutim mješovitim povjerenstvom godine 1749. izniješe Koprivničani svoje tužbe protiv Mihajla Mikašinovića. Medju ostalim izraziše gradjani takodjer svoju bojazan, da će Mikašinović u Kopriv

nici urediti grčkoistočno bogoslužje Povjerenstvo je gradjane kopriv

ničke umirilo, jer je veliki kapetan izjavio: Što se tiče namjeravanog uredjenja kapele i uvedenja nesjedinjenih (to će reći: „grčkoistočnih" za razliku od sjedinjenih „grkokatoličkih") popova, to su puke glasine bez ikakova temelja.

1

" Mihajlo Mikašinović postade kasnije pukovnikom križevačke kra

jiške pukovnije. Kao pukovnik odlikovao se u t. zv. sedmogodišnjem ratu (god. 1756.—1763.) protiv pruskoga kralja Fridrika II. Pošto je njegova obitelj još godine 1658. stekla plemstvo, podijelila je kraljica Marija Terezija pukovniku Mihajlu i njegovomu bratu Aksenciju 28. lipnja 1760. barunat s pridjevkom „von Schlangenfeld".

11 U sedmogodišnjem ratu pomagala je Mariji Tereziji ruska carica Elizabeta, koja joj bijaše saveznica već i prije u t. zv. austrijskom nasljednom ratu (god. 1741.—1748.). S obzirom na odličnu svoju sa

veznicu išla je kraljica Marija Terezija na ruku pripadnicima grčko

istočne crkve u Hrvatskoj. Ovu priliku upotrijebiše u svoju korist ka

lugjeri iz grčkoistočnoga samostana u Lepavini kod Koprivnice

12

. U koprivničkom pređgradju „Pod Pikom", koje su vojničke oblasti godine 1725. silom otkinule od gradske jurisdikcije, kupili su lepavinski kalugjeri god. 1762. Jankovićevu kuću s namjerom, da ju preudese u kapelu. Svakog jutra, podneva i večera dolazili su u ovu kuću grčki trgovci i drugi šizmatici (većinom vojničke osobe), koji se tečajem 18. vijeka nastaniše u Koprivnici. Radi toga upravio je grad Koprivnica predstavku na bana Franju grofa Nadažda i na sabor hrvatski. U toj predstavci poziva se grad na činjenicu, da je u kraljevini Hrvatskoj dozvoljeno samo katoličko bogoslužje, kako je to u 46. članku od god. 1741. potvrdila i sama kraljica Marija Terezija. Zato grad moli 10 Izjava glasi doslovce ovako: „Quo autem ad intentionatam capellae erectionem et non unitorum poponum introductionem quemadmodum de futuris contingentibus non detui' determinata veritas; sic etiam civitas Capronczensis de sola fama circumvolante nil fundamentaliter impugnare potest". (Gravamina, dio II. str. 48.) 11 Bojničić dr. Ivan: „Der Adel von Kroatien und Slavonien", str. 119. 12 Godine 1735. stanovao je u Lepavini grčkoistočni nesjedinjeni episkop Simeon Filipović. Malo iza toga sabirao je lepavinski iguman Vićentije Vujić u Rusiji dobro

voljne prinose za gradnju zidane crkve „Uspenije presvete Bogorodice". Mjesto stare drvene crkve bude u Lepavini god. 1745. podignuta nova zidana crkva, koju je go

dine 1753. posvetio kostajničko zrinopoljski episkop Arsenije Teofanović. Pod pakračku episkopiju došao je lepavinski samostan god. 1771., kada je ukinuta episkopija kostaj

ničkozrinopoljska,