VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 208
208 dikasterij", koji se 20. studenoga 1861. preustrojio u „hr vatsku dvorsku kancelariju". Kralj je 20. listopada 1860. objelodanio t. zv. „listo padsku diplomu", kojom svojim narodima vraća ustav. Tako se 15. travnja 1861. mogao sastati hrvatski sabor. Odmah u prvoj sjednici instalirao se Šokčević za bana hrvatskoga, te je u ruke nadbiskupa Haulika kao kraljevog povjerenika po ložio istu prisegu, koju je god. 1848. na trgu sv. Katarine izgovorio ban Jelačić. Šokčević je kao ban nastojao oko toga, da Hrvatska sklopi nagodu s Austrijom, pa da hrv. sabor prema kraljevom pozivu od 12. ožujka 1861. pošalje svoje zastupnike na carevinsko vijeće. Hrvatski je sabor 3. kolo voza 1861. jednoglasno očitovao, da „Hrvatska i Slavonija ne udioničtvuju na carevinskom vijeću". Radi toga bude hrvatski sabor 2. studenoga 1861. raspušten, kao što je zbog istoga razloga bio 21. kolovoza 1861. raspušten i ugarski sabor. Nastojanjem bana Šokčevića i hrvatskoga kancelara Ivana Mažuranića osnovala se u Hrvatskoj god. 1863. „samo stalna stranka", koja bijaše voljna, da se nagodi s Austrijom uz neke uvjete, naročito za sjedinjenje sa Dalmacijom. Ali kod izbora god. 1865. dobije „samostalna stranka" jedva trećinu zastupnika, jer se Hrvati bojahu germanizacije, pošto je Austrija tada još bila dio Njemačke kao član „njemačkoga saveza" (DeutschBund). Zbog toga neuspjeha dade ostavku Mazuranić, te hrvatskim kancelarom postade barun Kušević, pristaša unije izmedju Hrvatske i Ugarske. Iza pruske po bjede kod Kraljičina Graca (3. srpnja 1866.) bude Austrija istisnuta iz Njemačke, gdje je njezinu ulogu preuzela Pruska. Pošto je sada nestalo pogibelji od germanizacije, pomire se Magjari sa bečkim dvorom, a kralj dade Ugarskoj 17. ve ljače 1867. posebno ministarstvo. Tako nastade u monarkiji „dualizam", a Hrvatska bude upućena jedino na Ugarsku, što je Šokčevića sklonulo, da podnese ostavku. Šokčević je još 4. siječnja 1867. postao generalom konjaništva. 27. lipnja 1867. bude ,,u milosti riješen banske časti", a 23. travnja