VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)

Strana - Sveska 3. i 4. - 206

206 tvorena u „cesarskokraljevsko namjesništvo", a 3: lipnja 1854. budu ukinute stare naše županije. Hrvatska, Slavonija, Rijeka i Medjumurje budu podijeljene u 5 novih županija, kojima će upravljati „c. kr. okružni predstojnik" (k. k. Kreisvor

steher), a ne „veliki župan". Ova organizacija stupila je u život 30. listopada 1854. • Teško bijaše banu Jelačiću, što je nemoćan morao gle

dati, kako se u Hrvatskoj uvode tolike reforme, koje uzruja

vaju Hrvate. Ali neke reforme bijahu i nužne i dobre. Tako su upravo u ovo doba „Bachovog apsolutizma" kod nas uredjeni katastar i gruntovnica, preudešen banski stol, a uve

deni gradjanski i kazneni zakon s novim postupnikom. Jelačić je izradio, da se Hrvatska u crkvenom pogledu oslobodila od prevlasti Ugarske. Prije su naše biskupije spadale pod nad

biskupiju u Kaloči; ali papinskom bulom „Ubi primum pla

cuit" bude zagrebačka biskupija 11. prosinca 1852. uzdig

nuta na čast „nadbiskupije". Jelačić je još 2. prosinca 1848. bio imenovan gubernatorom Dalmacije, pa je tako ova hr

vatska zemlja bila s nama združena barem po njegovoj osobi. Kralj je veoma volio bana Jelačića, komu je 24. travnja 1854. (prigodom svoga vjenčanja) podijelio grofovski naslov. Ali već godine 1855. iza smrti jedine svoje kćerke Anke počne ban Jelačić venuti; god. 1859. (u 12Vé sata noću iz

medju 19. i 20. svibnja) umre 58godišnji Jelačić u banskoj palači. Odavle je njegovo tijelo sprovodom, kakvog nije imao još nijedan ban, 26. svibnja odvezeno na vječni počinak u Nove Dvore; sprovod je vodio Juraj Haulik, prvi nadbiskup zagrebački i tada već kardinal. Jelačića je preživjela njegova supruga Sofija, rodjena grofica Stockau, s kojom se vjenčao 23. srpnja 1850. Sofiji bijaše tekar 29 godina; zato se iza banove smrti preudala za grofa Adolfa Dubskoga u Morav

skoj. Vjenčanje se obavilo 10. svibnja 1863. u štajerskom Reichenbergu. Sofija je umrla 17. siječnja 1877. u Beču, rodivši grofu Dubskom kćer Mariju i sina Viktora.