VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 198
198 VII. Ban Ignac Gjulaj doselio se u bansku palaču odmah god. 1809. Ali upravo ove godine započeo je velik rat, što ga je Austrija vodila sa franceskim carem Napoleonom. U tome ratu odlikovao se ban Gjulaj, koji je veoma lijepo uredio obranu Kranjske i organizirao pučki ustanak (insu cekciju) u Hrvatskoj. Zbog ovih zasluga svojih postade ban Gjulaj 26. lipnja 1813. feldzeugmeisterom, te je kao takav s hrvatskim četama sudjelovao (16. i 18. listopada 1813.) u onoj strašnoj „bici naroda" kod Leipziga. U prizemlju banske palače s izgledom na Markov trg smjestiše kr. zemaljski arkiv, dočim se u prizemlju prema Kazališnoj ulici nalazila hrvatska sabornica. To bijaše oveća dvorana sa 5 prozora na ulicu ; od ove dvorane urediše u novije doba bansku kuhinju, te se danas kuha i peče ondje, gdje su sve do god. 1848. krojili zakone za kraljevinu Hr vatsku. Čitav drugi kat banske palače zapremiše „banski stol" i „zemaljski sudbeni stol". Tako je cijeli prvi kat pre ostao banu za stanovanje, dočim je družina banska stano vala u jednom dijelu prizemlja prema Kazališnoj ulici, a staje bijahu u prizemlju prema Kapucinskoj ulici. U banov stan ulazilo se posebnim stubištem kroz glavni ulaz iz Mar kovog trga, dočim su svi uredi imali svoj ulaz iz Kazališne ulice, gdje se još i sada vide zazidana velika vrata. Na hrvatskom saboru, koji se 10. kolovoza 1811. sastao u Varaždinu, pregledani su račune za obnovu „nove zemaljske kuće", i to za 3 godine: od 12. kolovoza 1808. do 15. lipnja 1811. Računi su pronadjeni u redu. 45 Ipak je trebalo još i kasnije investirati u zemaljsku ili bansku palaču. Tako se god. 1821. gradio bunar u dvorištu banske palače. Gornji je grad imao vrlo malo bunara, jer je trebalo odviše duboko kopati, da se dodje do vode. Tako su bunar u banskom dvorištu kopali 14'A hvati duboko, te iz njega izveli 775 15 Zapisnici hrvatskih sabora, knjiga XII. str. 183. i 184.
