VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 186
186 koje se nekada nalazilo u Varaždinu, kasnije u Koprivnici, a najposlije u Bjelovaru. Isti kralj Josip II. odredio je 20. travnja 1784., da se u nekadašnji isusovački samostan u Zagrebu mora smjestiti takodjer „banski stol" i zapovjed ništvo za bansku Krajinu. 22 Mjeseca kolovoza godine 1786. preseli se iz Karlovca u Zagreb takodjer vrhovno zapovjed ništvo hrvatske ili t. zv. gornje Krajine. Tako je u Zagrebu nastala „hrvatska generalkomanda", a prvi njezin zapovjednik podmaršal Josip barun de Vins nastanio se u Zagrebu mje seca travnja god. 1787. U kratkom razdoblju od 14 godina (1773.—1787.) izgubio je stari naš Grič svoje redovnike (Isusovce, Kapucine i Klarise), te se na čas pretvorio u činovnički grad, ali je ukinućem hrvatske zemaljske vlade postao središtem vojničkih oblasti. „Banski stol" ostade predbježno još u bivšem isuso vačkom samostanu. Naprotiv se „zemaljski sudbeni stol" naskoro morao seliti iz „zemaljske kuće", da ustupi mjesto županijskoj oblasti, koja je trebala sve više prostorija. Ne znamo, gdje li se „zemaljski sudbeni stol" nastanio; ali znademo, da je za njega država plaćala 400 forinti godišnje stanarine. 23 Kasnije se „banski stol" morao seliti iz bivšega isusovačkoga samostana, koji postade svojinom vojnog erara. Tako je država morala plaćati stanarinu i za „banski stol". IV. Godine 1783. umre hrvatski ban Franjo grof Nadaždi. Njegovim nasljednikom postade grof Franjo Esterhazi (god. 1783.—1785.), koji je dotle bio kancelar ugarski. Ne znamo, gdje je stanovao ban Esterhazi, kao što niti njegov nasljednik Franjo grof Balaša (god. 1785.—1790.). Ovaj ne bijaše samo ban, već i kraljevski komesar. Hrvatima se Balaša zamjerio ponajviše time, što je kao protestant i tudjinac nesmiljeno provodio razne vjerske, socijalne i državne reforme tadašnjega 22 Ibidem, tomus II. str. 267 i 528. (Rukopis u kr. zem. arkivu.) 23 Acta congregationalia za god. 1807. broj 31.
