VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)

Strana - Sveska 3. i 4. - 179

179 nasuprot svojoj palači ; u toj crkvi položio je pred velikim oltarom Ivan Drašković bansku prisegu, držeći u desnoj ruci bansko žezlo, a u lijevoj ruci zastavu kraljevine Hrvatske.

6 Palače svoje imali su u Varaždinu takodjer grofovi Kegle

vići i Patačići. Grof Franjo Nadaždi bijaše prvi hrvatski ban, koji je od god. 1756. do g. 1783. faktično rukovodio upravu kralje

vine Hrvatske i Slavonije. Prijašnji banovi prepuštahu gotovo cijelu svoju vlast protonotaru, koga je birao sabor hrvatski. Protonotar i njegov pristav (aktuar) bijahu uz zemaljskoga blagajnika gotovo jedini činovnici hrvatske zemaljske vlade. Imajući kod sebe banov pečat, krojio je protonotar ,,u ba

novo ime" pravdu, izdavajući sudbene naloge sve do godine 1723., kada su dokinuti protonotarijatski sudovi, pa mjesto njih uveden „banski stol", kojemu je prvim predsjednikom 11. listopada 1725. opet imenovan protonotar Ivan Branjug kao zamjenik odsutnoga bana.

7 Protonotar je kod sebe držao i pečat kraljevine, s kojim je pečatio i otpremao sve državne i saborske spise kraljevine Hrvatske. Banovi doduše pred

sjedaju hrvatskim saborima, ali i tu sve poslove rukovodi protonotar, a odsutnoga bana zamjenjuje biskup zagrebački. Podban je tada u istinu bio samo župan zagrebačke i križe

vačke županije ; podjedno je odsutnoga bana zamjenjivao u vojničkim poslovima, napose u t. zv. banskoj Krajini (izmedju Une i Kupe). Kraj takovih prilika nijesu neki hrvatski banovi ni tre

bali stanovati baš u Hrvatskoj. Tako je na pr. ban Ivan Palfi (god. 1704.—1732.) preko dvadeset godina boravio izvan kraljevine Hrvatske, ponajviše u Beču ili na svojim imanjima u Ugarskoj. Banu Josipu Esterhaziju (god. 1733.—1741.) morao je kralj Karlo VI. naročito naložiti, da veći dio godine 6 Prothocollum politicum liberae et regiae civitatis Varasdinensis 1703. do 1754., str. 173.—186. (Rukopis u arkivu grada Varaždina.) 7 Acta congregationalia (saborski spisi u kr. zem. arkivu u Zagrebu) za g. 1725. broj 25,