VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 174

174 djen hrvatski zemaljski arkiv. Sabor je kaptolu izrazio zahvalu, što je škrinju dosele čuvao; kaptolov ključ imao je odsada podban hrvatski. Po nalogu sabora hrvatskoga urediše spise u „škrinji privilegija" : podban Ivan pl Bužan, protonotar Nikola pl. Skrlec, te Ivan grof Patačić, koga je kraljica Marija Terezija 9. studenoga 1763. imenovala predsjednikom sudbenoga stola. Bužan, Skrlec i Patačić obaviše svoj posao 4. travnja 1764. Oni su sve spise „kronološkim" redom po

pisali, te ih razredili u 7 fascikula (svežnjića) sa 143 broja. Povjerenici nijesu znali preračunavati sredovječne datume; zato njihov „kronološki" red nije posvema ispravan.

4

) 0 svome radu izvijestili su povjerenici hrvatski sabor, koji se 22. svibnja 1764. sastao u Zagrebu. Tom prigodom pročitao je protonotar javno u saboru «lenk (kazalo sadr

žaja) spisa u „škrinji privilegija". Godine 1764. uredjivao se državni arkiv kraljevine Ugarske u Budimu. Tadašnji palatin Ljudevit grof Bacan zamolio je hrvatskoga bana Franju grofa Nadazda, neka u državni arkiv prenese iz „škrinje privilegija" one spise, koji se tiču Ugarske. Nadaždi ne htjede sam raditi, već iznese palatinovo pismo pred hrvatski sabor, koji se 22. svi

bnja 1764. sastao u Zagrebu. Sabor odbije palatinov zahtjev s navodom, da se u „škrinji privilegija" nalaze samo spisi o kraljevini Hrvatskoj, pa da u njoj nema ništa takova, što bi se odnosilo na Ugarsku. Hrvati su uopće budno pazili na „škrinju privilegija", te su ban, podban i proto

notar pomno čuvali svoje ključeve. Tako je na pr. ban Nadaždi na saboru, koji se 26. svibnja 1766. sastao u Zagrebu, predao svoj ključ grofu Ivanu Patačiću s naročitom odredbom, da uz podbana i protonotara sudjeluje u banovo ime kod otvaranja „škrinje privilegija", u koju će se staviti stari pečatnik (od godine 1497.) i spisi, koji se odnose na „zemaljsku kuću". Jednako je na hrvatskom saboru u Varaždinu 7. siječnja 1767. ban Nadaždi predao svoj ključ velikomu županu križevačke županije u tu svrhu, da se otvori „škrinja privilegija", u koju će se staviti elenki. Kad je imenovan novi podban, tada mu je u saboru javno ban uručio ključ od „škrinje privilegija". Tako je napr. iza smrti Ivana Bužana podbanom imenovan Antun Bedeković. Sin pokojnoga podbana predao je ključ „škrinje privilegija" banu Nadaždu, koji ga je na hrvatskom saboru u Varaždinu 4. svibnja 1767. javno predao novomu podbanu Bedekoviću. Jednako je i zemaljski protonotar prigodom svoje instalacije dobivao ključ kr. zemaljskog arkiva i ključ od „škrinje privilegija". Tako je na pr. na hrvatskom saboru, koji se 12. svibnja 1790. sastao u Zagrebu, protonotarom izabran Donat Lukavski, ko

jemu sabor predaje dva pečata (zemaljski i banski), te oba ključa (od arkiva i od škrinje privilegija). Kad je Lukavski po smrti Antuna Bedekovića imenovan podbanom, izabere sabor 15. rujna 1800. u Zagrebu protonotarom Ljudevita Petkovića, komu opet uručuje oba pečata i oba ključa. Prilozi. 1. Spomenuti 14. članak hrvatskoga sabora od 27. kolovoza 1641. glasi ovako: „Ut séria quoque tandem privilegiorum regni revisio et regestratio fiat, illustrissi

mus dominus comes banus in statuendo per ipsum termino, una cum magnificis dominis Thoma Mikulich, personali praesentiae regiae, Paulo de Ratka; admodum reverendis item Martino Bogdan, praeposito, et Francisco Janchievych, lectore et canonicis ecclesiae Za

grabiensis; generosis quoque Stephano Beriszlavych, vicebano, magistro Gabriele Chern

koczy, prothonotario regni, Joanne Ruchich, vicecomite comitatus Zagrabiensis, et Joanne *) Strogo kronološkim redom priopćio je regeste svih spisa iz „škrinje privilegija" dr. Ivan pl. Bojničić god. 1899. u I. godištu „Vjesnika kr. zemaljskog arkiva".