VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)
Strana - Sveska 1. i 2. - 109
Tri stare hrvatske isprave iz Rijeke. U današnje vrijeme, gdje se hoće gradu Rijeci nametnuti sve to jači karakter talijanskoga grada, držim svojom patriotskom dužnosti, da iznesem sve, što bi posvjedočilo, da je bio grad Rijeka od vajkada čisto hrvatsko mjesto. Već u izvještaju bivše hrvatske gimnazije na Rijeci obradio sam za školsku godinu 1883./4. u posebnoj raspravi „Osobine današnjega riječkoga narječja". Uvjerivši se, da ona raspravica, koja je bila pod jedno prva dijaloktološka studija u Hrvata, ne obuhvata svih dijalek tičnih osobina grada Rijeke, obradio sam' isti predmet potpunije i ispravnije u Radu Jugosl. akademije u Zagrebu u br. 124. God. 1905. u III. knjizi moje zbirke hrvatskih narodnih pripovije daka izdao sam više pripovijedaka iz grada Rijeke napisanih današnjim riječkim narječjem. Kao primjere riječkoga hrvatskoga dijalekta pre štampavao je „Riječki novi list" u više navrata neke narodne pripovi jedke iz moje zbirke bez moga znanja. Riječkim hrvatskim dijalektom pisao je u novije vrijeme šaljive naivne dijaloge o raznim savremenim političkim pitanjima, koja su se ticala grada Rijeke, pokojni riječki odvjetnik Dr. Franjo Pilepić. On je i meni davao razne upute o riječkom narječju za moje dijaloktološke studije i moram priznati, da je bilo u pokojnoga Dra. Franje Pilepića puno filološkoga osjećaja i shvaćanja osobito za riječko narječje. Slične šaljive dijaloge u riječkom narječju pisao je i tadanji riječki odvjetnik a kasnije odjelni predstojnik kr. zem. vlade Dr. Marijan Derenčin, dapače čini mi se, da je on bio i začetnik takovih dijaloga. Već su Ivan KukuljevićSakcinski, a.za njim riječki pisac Giovanni Kobler u svojoj knjizi „Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume" u sv. I. str. 193. konstatovali, da se je na Rijeci upotrebljavalo u spisima napisanim hrvatskim jezikom hrvatsko glagolsko pismo, a meni je uspjelo da mogu i odrediti, do kada se je na Rijeci pisalo glagolskim pismom. U samom gradu Rijeci pisalo se je glagolskim pismom po prilici do god. 1600., a u područnim selima (u Drenovi) po prilici do god. 1650. Dosada je nešto glagolskih spomenika iz grada Rijeke izdao Ivan Kukuljević, a najveći izdao sam ja u 34. knjizi „Starina Jugosl. aka
