VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 317

317 Osnova grofa Erdödija o naseljivanju Nijemaca u Hrvatskoj g. 1814. Lijep prilog k povijesti naseljivanja naših hrvatskih krajeva po strancima nala

zimo pohranjen u kralj, sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Nosi napis: Ausweis der Fa

milien Würtembergischer Unterthanen, welche in dem k. k. Karlstädter Kreise von den unterzeichneten in die Herrschaft Keresztinecjedoch mit dem Bemerken aufgenommen zu werden erklärt werden, wenn dieselben zum katholischen Ritus sich bekennen, sonst aber sich der Unterzeichnete anderswo um Ansiedler umsehen wird. Grof Erdödi spominje, da bi mjesto naseobe imalo biti mjesto Kerestinec, speci, ličko mjesta Klinča selo, Pavučnjak i Zdenčina. Broj porodica, koje bi gospoštija i vla

stelinstvo primilo, imao bi biti osamdeset. Pojedinoj porodici imalo bi se dati ponajviše zemljište srednje i dobre vrste, jutro po 1600 hvati. Nakanilo se dati 10 jutara polja srednje vrsti, koja bi se kulturom dala dignuti na prvu vrst, livada 3

2

/

s dobre vrsti, šuma 4

4

/

g srednje vrste. Dalo bi se eventualno i vinograde, ali jer ti nisu spadali k zemljištu, podavali bi se vinogradi svakoj porodici napose prema posebnom ugovoru uz dobre i povoljne uvjete. Pašnjaci su bili zajednički čitavom kraju, pak bi se i naseljenici imali njima poslužiti, dok se ne bi inako odredilo. Stanovi, kućišta, zgrade i dvorovi za naseljenike nisu postojali. Gospoštija nije mogla da se podhvati gradnje, ali podala bi za gradnju kuće i koje potrebno drvo iz svojih šuma i to besplatno. Zatim govori grof o tome, što će se imati uraditi glede novčanih i živežnih po

davanja u slučaju smrti i prodaje ovih zemljišta, i da li se ova zemljišta imadu predati besplatno ili uz koju odštetu. Podavanje naseljenika sastojalo bi : a) u gotovom novcu f. 1 ; b) u naturalijama, 2 kopuna, 2 pilića, 12 jaja, '/2 funte masti, 64 radnika, 16 dvoprcžnih kola ili za to 32 robotnika; d) od deset jutara zemlje ima se dati desetina gospoštiji i to u naravi, a to ima naseljenik sam u najbliži vlasteoski majur dovesti; c) kod prodaje mora deseti kupovni groš biti položen u vlasteosku blagajnu. Isto tako u slučaju smrti vlasnika desetine. Zatim nabraja grof koristi naseljenika: 1. Zemljište i sve ono, što će se na njem graditi, viječno je vlasništvo naseljc

nikovo, te s njim mogu raspolagati prema gore pomenutim uvjetima i po zakonima, što postoje. Za slučaj prodaje pridržava si vlastelin, da ima prvi pravo na kupnju uz istu svotu i iste uvjete. 2. Prve je godine naseljenik od svakog podavanja prost. Druge godine podaje robotu i to ljude i kola. Tek treće godine imat će dati i ostala podavanja. Napokon izjavio je grof u svom spisu, da za sada gospoštija ne može na žalost niti novac niti plodine niti predujmove davati. Ovo je zanimivi prilog kolonizacije u ove naše hrvatske krajeve u toliko, što naseobine u te krajeve u ono doba nisu bile običajne, dok su u drugim dijelovima naše domovine osobito u Slavoniji bile na dnev

nom redu već u vrijeme cara Josipa. Spominjem samo, kako je nova njemačka kolonija u selima Kuli i Poreču osnovana, pak je staro ime Kula prekršteno u čast caru Josipu II. u Josefsfeld. Dr. Velimir Deiclič. \J Djački štipendij godine 1550. \J Medju onima, koji su kralju Ferdinandu pomogli do prijestolja u Hrvatskoj, isticao se najvećom vjernošću plemić Ivan Kaštelanović od Svetoga Duha. Radi toga udarahu na Kaštelanovića pristaše protukralja Ivana Zapolje. Tečajem strašnoga gradjanskog rata osiromašio je Kaštelanović, te je umro prije, nego li je dospio opskrbiti svoju obitelj.