VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)
Strana - 238
238 gittert" U istom se izvještaju veli, da je Drašković već prodao „in der Leopoldstadt das Haus N. 59", što je bio prije nekoliko godina kupio (jamačno je to ista kuća, što ju je poslije druge ženidbe 1808. kupio u bečkoj Praterstrasse). Jednom veli sam Drašković, da ima i u Zagrebu „ausser einen bestimmten Quartier auch ein Haus" 2 ). Valjda je to bila pomanja kuća, u kojoj grof nije hotio stanovati, a možebit je mislio time i mali biskupski predij, što ga je imao u Vlaškoj ulici „welches nicht 200 fl eintragt" 3 ) Čini se, da posjed Draškovićev nije u opće bio baš osobito velik, jer je Radićević i glavno mu imanje Rje čicu cijenio, da ne daje na godinu više od pet tisuća forinti dohotka 4 ) Glavna mu je imovina bila u gotovini. Radićević je u augustu 1811. javio Hageru, da Drašković ima u austrijskim zemljama više od pô milijuna forinti aktivne glavnice 5 ), a kao glavni dužnici mu se u spi sima spominju ban Gyulay i neki Karacsai, koji je od Draškovića kupio dobro u Banatu, no čini se, da dobar platac nijesu bili ni jedan ni drugi 6 ). Drašković nije bio štedljiv, nego je obilno trošio baštinjeni imetak. Rado je putovao i boravio u velikim gradovima, kako je to u opće bio običaj u aristokracije onoga doba. U Zagrebu je imao svoj stalan stan, a često je zalazio u Peštu, Požun i Beč i znao ondje poduže boraviti. U Pešti je bio, čini se, dobar znanac za igračkim stolovima: u januaru godine 1813. javio je Radićević Hageru, da se Drašković sprema u Peštu, pa osim drugih razloga da ga privlači onamo i to, što se u Pešti još uvijek mnogo igra, a Drašković voli igru 1 ). I poslije, kad je policija godine 1816. ušla u trag, da je grof Franjo Csaky u društvu s pokrštenim Židovom Erdensohnom i nekim drugima osnovao u Pešti „auf gemeinschaftlichen Verlust und Gewinn eine PharaoBank", doznalo se, da su u tu igračnicu zalazila i braća Janko i Juraj Draš kovići 8 ). Izvan monarhije najviše je Draškovića privlačio Pariz. Znamo, da je onamo pošao godine 1808. poslije vjenčanja s barunicom Kulmerovom, a već je i od prije poznavao Pariz : Radićević piše za nj 10. marta 1816., da je bio „nach dem Frieden 1806. in Paris, um Paris zu sehen" (očito je mislio time požunski mir, sklopljen 26. , ') Izvještaj pod br. 9. 2 ) Draškovićevo pismo Hageru pod br. 17. 3 ) Radićevićev izvještaj pod br. 15. *) Izvještaj pod br. 18 C. 5 ) Vidi br. 4. 6 ) Vidi postscriptum Radićevićeva pisma Hageru pod br. 7. i Göhausenov izvjç. štaj pod br. 10. 7 ) Izvještaj pod br. 14. s ) Sign, spisa: 59 ex 1816.