VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)
Strana - 171
m se ü dotičnoj povelji: „hinc (t. j. od rijeke Čazme) procedit secus ri pam iam dicti Česme uersus septemtrionem ad locum ubi riuus Ve licor (!) iungit se iam dicte Česme et riuus Veliča diuidit terram Symi giensem . . , ul ) Ispravom od 2. januara 1221. zapovijeda papa Honorije III. svojim mandatarima, da što prije dovrše parnicu izmedju biskupa i kaptola zagrebačkoga, te opata sv. Martina Panonskog. Kako saznajemo iz ri ječi papinih, vodila se ta parnica već za pretšasnika Honorijeva Ino cencija III., te je imala doći i pred Lateranski sabor, no zagrebačka je stranka („pars Zagrabiensis") zlobno („malitiose") otstupila. Povod su parnici dali zahtjevi opata sv. Martina Panonskog. Opat je tražio: „ dé cimas omnium frugum et aliarum rerum, terre culte ac inculte, silvarum, marturinorum, porcorum et ceterorum animalium, apum et tributorum ac uectigalium partis comitatus Simigiensis, que est ultra fluvium Dra uum, sicut ipsius cingitur limitibus comitatus, nec non decimationes capellarum sancti Barnabe, sancte crucis et sancte trinitatis ex parte castri Simigiensis in diocesi Vesprimiensi existentium, cum fructibus perceptis ex eis quibus fuerant, ut dicebatur, per eundem episcopum spoliati, cum expensis quas in eiusdem prosecutione negotii usque ad illa tempora fecerant, ac facturi essent in posterum, sibi restitui postu lauit omne ius suum in iudicium deducendo; priuilegium sancti regis Stephani, et confirmationes lelicis recordationis Alexandri, Vrbani et Clementis Romanorum pontificum predecessorum nostrorum ad inten tionem suam fundandam super principali producens". Zastupnik biskupa i kaptola navodio je opet protudokaze: ,,Me moratus autem procurator ex aduerso respondens, proposuit episcopum supradictum décimas memoratas inconcusse diutius possedisse, asse rens nichilominus, quod dicta pars, que ultra Drauam existit, tempore dati priuilegii de comitatu non fuisset eodem, et quod predicte Capelle • que circa Drauam erant cum parochianis suis essent in Zagrabiensi diocesi constitute, que omnia obtulit se tune temporis probaturum". 2 ) Ova zanimiva parnica, koja se svršila istom za Grgura IX. na godom izmedju obiju stranaka, može mnogo toga razjasniti o širenju šimeške županije preko Drave. Temelj tužbi opata sv. Martina bila je kriva pretpostavka, da se šimeška županija već od vremena Stjepana Svetog sterala preko Drave. 8 ) Ta se kriva pretpostavka mogla naravno poroditi samo nakon znatnog razmaka vremena, otkad se šimeška žu panija raširila preko Drave. Nije manje važna i činjenica, da je zagre bačka biskupija već u ono vrijeme sezala preko Drave, te da je imala preko Drave u županiji šimeškoj tri župe, koje su, kako moramo zaklju l ) Cod. III. No 8. p. 10.) Cod. III. No 163. :i ) Cod. III. No 316.
