VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 118

lia dvaputa u mjesecu, a ako je bilo potrebno, i višeputa u mjesecu. Kod jednoga raspravnoga dana raspravile su se najviše po četiri do pet parnica. Protiv odsuda rasprava, kojima je predsjedao župan ordinarij, imale su stranke pravo priziva na kastavskoga kapetana, a protiv odsuda onih rasprava, kojima je predsjedao kastavski kapetan, imale su stranke pravo priziva na ljubljanskoga fictoma (vicedomina). Krivci u Veprincu kaznili su še redovno globama, samo u rijetkim slučajevima (kod velikih zločina) i zatvorom, dapače i smrću. U raspra

vama, u kojima se je radilo o velikim zločinima, dotično kaznama (preko 50 libara globe), predsjedao je kastavski kapetan. Isprva se nijesu pisale u zapisnike (kvardine) sve odluke suda veprinačkoga, nego tek važnije. Kasnije su se u njih bilježile sve, da

pače i najneznatnije. Sud veprinački morao je postojati već oko go

dine 1400, jer se ga sjećaju najstariji ljudi početkom 16. vijeka već sto godina prije što iz vlastita opažanja, što pak iz pripovijedanja njihovih otaca i predja. I. Godina 1589. U Veprincu u Istri, 28. kolovoza 1589. I. 1. Sud veprinački odsudjuje Mateja Cupića, jer je popasao sjenozet Pavla Zuba. U dan 28. agusta 1589. v kašteli Veprinci na placi v stole prav

denom sedeći poč(tovani) župan Petar Mohorić i sudac Jerolim Škabac i ostali stareji kaštela Veprinca, kadi budući šal Paval Zub, tužeći se na Mateja Čupića, da mu je pasal v sinožeti, ku je kupil, govoreći, da ga stavi v kužu za libar 8. Cupić govoraše, ne daj bog. I pomaknu se ta Paval Zub Jurjem Cuprom, da ga je videl pasući. Tako počto

vani oficij prizva tega Jurja. Ta reče, da je videl, da je pasal Cupić v sinožeti. Tako mi, počtovani of(icij) razumevši tužbu i odgovor, od

lučiše, da ta Čupić plati tu kužu libar 8 vsakim boljim putem i pravicu. U Veprincu u Istri, 4. rujna 1589. I. 2. Uvadja se daća ili harač. U dan 4. sektebra 1589. v kašteli Veprinci na placi komunskoj v stoli pravdenom, sedeći počtovani župan Petar Mohorić i sudac Je

rolim Škabac i ostali stareji kaštela Veprinca i komuna veći del, kadi balota od komuna od starejih i svetovaše se, da ote haraniki učinit na zemlje komunske, da ki je darži, da ima platit, ča bude pravo, i sve

tovaše g(ospo)d(i)na kapitana, (da bi) otel na rečene zemlje stavit harač. Tako g(ospo)d(i)n[a] m. njim dopusti, da storimo takovi harač, tere da plati, ča su dužni g(ospo)d(i)nu Drobu (?). Tako pojdoše svi stareji na