VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)
Strana - 115
115 brojala više od 20—25 članova, premda se nije žacala primati „pre bjege" iz glavne općine, koje na taj prijelaz nije „ortodoksno uvjerenje" potaknulo. Tako je budućnost dokazala neopravdanost stvaranja samo stalne ortodoksne općine, što je napokon sabor morao uvidjeti, te za konom opet uspostaviti načelo jedne izraelitske općine (od 7. veljače 1906.). 1 ) Tako bi dovršena borba, koja je trajala 60—70 godina. Škola. Kako je došlo do osnutka škole g. 1841., već je opširnije prika zano (Vjesnik 1903. str. 100). Ta se škola iza jedanaestgodišnjega op stanka morala poradi razdora u općini i nestašice sredstava ukinuti (1852.). No općina nije dugo ostala bez škole. U listopadu 1855. bi opet otvorena sa tri razreda „Trivialschule". Učitelj je Kornitzer pre davao njemački jezik, Roth, docnije rabin u Siklosu, hebrejske pred mete, a ostale opć. tajnik Rosenzweig. Plaća im bijaše dosta lijepa za ono vrijeme: 550, 450 i 200 frt. Školarina je dosta visoka bila 40, 30, 24 novč. na tjedan za pojedino dijete, dakako izuzevši siromake. Ravnatelj je škole bio Lavoslav Hartman. Učiteljsko se osoblje često izmijenjivalo. 1859. potvrdjuje biskupski stol Jakova i Terezu Frankl, te učitelja ilirskoga jezika Vjekoslava Petaka. Potonjega zamijeni Ivan Gerbec (1860.). Istodobno bude namješten S. Mandler, koji je do svoga umirovljenja na školi poučavao. God. 1864. je škola pretvorena u če tverorazrednu, a godinu dana docnije uveden je hrvatski nastavnim jezikom. Broj je učiteljskoga osoblja bio pet (1872.): Eisner, Gottlieb, Mandler, Schweizer i Viktorija Kürschner (od 1865.) U sedamdesetim godinama nastoji gr. poglavarstvo opć. upravu potaknuti da školu ukine. Općina je u interesu intensivne obuke u nauku vjere i u bibliji odlu čila školu uzdržati, na što je dobila pravo javnosti, te do danas opstoji. Jedno je vrijeme grad Zagreb općini davao subvenciju za' školu u iz nosu od 600 frt. Sa prekidanjem od godine dvije opstoji izr. konfesio nalna škola sedamdeset godina. Općinska kuća i hram. Prije god. 1840. bila je bogomolja izr. općine zagrebačke u Pe trinjskoj ulici Luketićeva kuća. Ova je kuća dozvolom oblasti kupljena 1 ) Taj zakon sadržava ove odredbe, što se odnose na taj predmet: § 2. al. 2. „U istom području može opstojati samo jedna općina". § 25. Izrael, bog. općina u Za grebu i u Zemunu dužne su uzdržavati sve one bogoštovne uredbe, što ih u Zagrebu starovjerci (ortodoksi), a u Zemunu sefardim po svojim vjerskim nazorima smatraju nuž dnima za izvršivanje njihova vjerskog osvjedočenja, osobito u pogledu obrednom, uzevši za temelj današnji obseg odnosnih uredaba, kako glede stvarnih tako i glede osobnih potreba
