VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 112

112 U ovom je banskom otpisu jasno izraženo načelo : jedna općina, jedna uprava, a dvije bogomolje, da se čuva svačije religiozno uvje

renje. Strasti se doista primiriše, naročito kad su u opć. bogomolji sve reforme ukinute, te je preduvjet za opstanak druge bogomolje otpao. Starovjerci se priključiše (30. X. 1855.) zaključku o gradnji novoga hrama i prirriiše poput drugih terete skopčane sa kupnjom kuće (u Petrinjskoj ulici), a izašto im se u susret došlo zaključkom, da se ni u buduće neće promjene uvesti u bogoslužju, pristadoše na potpuno ujedinjenje (30. III. 1856.), no postaviše za uvjet otpuštenje rabina Rokonsteina. Taj je napokon, — izvrgnut tolikim napadajima i napušten od oblasti, koja ga je g. 1852. potvrdila, pače mu uredjenje matica za cijelu županiju povjerila, a sada potvrdu povukla, — zagrebačku općinu ostavio (god. 1858.) Još prije je oblast bogomolju starovjeraca služ

beno dala zatvoriti (26. II. 1858.), protiv njihove volje, premda su na to već dvije godine prije pristali. I sada se utekoše biskupu Hauliku, koji se zaista za njih zauzeo, jer misli, da većina Zidova pristaje uz novi ritus, ma da se starovjercima nazivlju. Banska je vlada biskupov utok odbila, čime se i biskup zadovoljio dodavši želju, da bi novi rabin stekao povjerenje obih stranaka

1

). Ova je faza borbe općinu u nepriliku dovela. Od 100 članova općine pripadalo je 30—38 starovjercima. Otpad njihovih prinosa bio je koban za općinsku školu, koja se morala ukinuti radi nedostatka sredstava. Općina je bila u Petrinjskoj ulici kupila kuću, koju je morala opet prodati. Priključkom Vlaškouličana je općinsko gospodarstvo opet došlo u red. Godine 1859. se opet otvori škola i smjesti u opć. kući u Petrinjskoj ulici. Sve više se pokazuje potreba novoga veličini općine i glavnoga grada dostojnoga hrama. Taj bi golemom požrtvovnošću svih članova općine god. 1868. dogradjen i posvećen, a osobitom se darežljivošću odlikovao Emanuel Prister, poklonivši zemljište za gradnju hrama (u ulici Marije Valerije). Napokon je trebalo i rabina namjestiti, što je takodjer obavljeno iste godine (20. X. Dr. R Jakobi). Tako je u deset godina nesmetanog mira općina napredovala, svoje institucije unapredila te za valjano i uspješno upravljanje stvorila novih statuta. U to doba mira doista zagrebačka općina postaje vodja hrvatskih izr. općina. Ona pozivlje godine 1858. osam hrvatskih općina, da izašalju deputacije na sprovod i za Zidove zaslužnog bana Jelačića. Ona po

tiče ideju, da se zahvalna adresa pošalje na cara, što je Zidovima podijelio pravo sticanja posjeda (1860.), te je sama preko polovicu l

) Iz nadbisk. arkiva: 15. III. javlja sudac Josephus Rober zatvaranje bogo

molje i odstranjenje gradje sa mjesta, gdje su starovjerci htjeli novi hram graditi ; 20. III. podnesak biskupa na vladu; 27. V. odgovor vladin odbija utok; 12. VI. od

govor Haulikov. U opć. arkivu je spis o odbijenju utoka (Ig. Sterna i S. Hönigsberga) od 9. VIL. a i taj traži amoviranje rabina.