VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 104

i 04 od g. 1905. opet uspostavljeno. Da je broj „starovjeraca" u razdoblju od g. 1856—70. tako pao, najjasnije dokazuje stepenasto napredovanje reformatornih ideja, kojih utjecaj bez pritiska na savjest nevidljivo sve šire slojeve prodahnjuje. Ta vođe općine u sedamdesetim godinama bili su izravni potomci najbojovitijih starovjeraca pređašnjeg pokoljenja. Protiv česa su oci najljuću borbu pokrenuli, za ono su se sinovi odu

ševljavali. Ako je ipak trojici ljudi za rukom pošlo oblasnu dozvolu steći za stvorenje samostalne općine, ne može se njihovo nastojanje osuditi, nego onu oblast, koja je tu dozvolu izdala, da zaštiti slobodu vjerske savjesti, koja nije bila u nikakvoj pogibli. Taj se utisak nameće svakomu, koji nepristrano posmatra cijelu tu borbu od kojih četrdeset godina sa meritorne strane, borbu religioznih ideja, a ne gleda na ličnosti. U tu pogrješku se lako može pasti, jer se s obih strana u centrum borbe upravo ličnosti postavljaju. No te su ličnosti upravo zastupnici i nosioci pojedinih smjerova i težnja. Iza ovog općenitog prijegleda istaknut ću najznamenitije momente ove borbe

1

). Reforme uvedene u novoj bogomolji bijahu ove: 1. njemačke pro

povijedi na stroge blagdane i na svaku četvrtu subotu; 2. bogomoljni red ; 3. koralno (zborno) pjevanje i 4. izostavljanje nekih poetičnih molitava, zvanih „Pijutim". Sve je ove bogoslužne reforme predsjed

ništvo općine zaključilo i odredilo i tako odgovornost za te reforme na se preuzelo. Bez sumnje su jednima veoma godile, a druge opet u religioznom Čuvstvu vrijeđale. Obzirom na kultus su Židovi većinom konservativni. Pojedinac će de coeur léger prekršiti koji vjerski obred, ali će se najvećom žestinom opirati preinačenju običaja, koji ište učev

stvovanje cijele općine. Za svoju je osobu radikalan, ali za cijelokupnu općinu je konservativan. U toj se pojavi zrcali štovanje osvjedočenja drugoga, a i opreznost u reformama, od kojih se pojedinac lakše može povratiti k prijašnjem stanju, nego li jedna oveća zajednica. Jesu li gornje reforme krnile židovsku vjeru? Nijesu. Jeli zagre

bačka općina bila dozrela za njih? Nije. Budući da su petnaest godina kasnije dokinute, bile su u četrdesetim godinama preuranjene, a nji

hovo je uvedenje moralo položaj rabina Golđmana uzdrmati, jer su njega smatrali ocem i duhom tih reforma. Konservativna je stranka sve juriše naperila protiv njega, da ga skrše, a reforme mu unište. To joj je i pošlo za rukom. JJ načelnim borbama ima obično i ličnih momenata. Odlaskom Goldmanovim, ma da je samo propovjednikom imenovan, bio je dosa

*) Vrelima mi služe: Arkiv bog. izr. općine (naročito onaj od 1870. sadržava što u prijepisu, što u izvoru sve odnosne spise), zapisnik 1. od g. 18.^3. do 1867 ; II. od g. 1867. dalje, i nadbiskupski arkiv.