VJESNIK 1. (ZAGREB, 1913.)
Strana - SVESKA 3. - 179
Nekoliko podataka o sultanu Jahiji iz vatikan skoga arhiva. Sultan Jahija je pustolov 17. vijeka, koji imade dosta znatnu ulogu u historiji balkanskih naroda 17. vijeka, na pose u vječnim borbama protiv Turaka. Sultan Jahija, po njegovom pripovijedanju, sin je sultana Muhameda III., koji je vladao od g. 1595. do g. 1603. On je po smrti očevoj s po moću svoje majke i jednoga eunuka pobjegao ispred sigurne smrti, koja mu je prijetila od njegova brata, koji je zasio na prijesto. Kako mu je majka bila kršćanka, Jahija se pokrsti i primi ime Simeon. 1 ) U monačkom odijelu pobjegne iz Ca rigrada u Italiju. Tu se upozna s raznim knezovima i stane kod njih raditi, da mu oni pomognu, da se domogne svoje očevine, t. j. turskoga carstva. Za uzvrat on je obećavao, da će od muhamedanske države načiniti kršćansku državu. 0 sultanu Jahiji do sada je najbolja radnja, što je na pisao Vittorio Catualdi : „Sultan Jahja dell' imperial casa Ottomana ed altrimenti Alessandro conte di Montenegro ed i suoi discendenti in Italia." Trieste 1887. Pisac se je na pose poslužio interesantnim rukopisom fra Rafaela Levako vića, koji je bio prijatelj sa sultanom Jahijom i koji je nje gov život opisao u radnji : „La vita del serenissimo sultan Jachia principe cattolico della, casa Ottomana, scrìtta diffusa mente dal padre fra Raffaele Levacovich Croato theologo generale padre dell' ordine de' Minori Osservanti della pro vincia di Bosna, Croatia e poi del medesimo ristretto in com l ) Catualdi ga zove Aleksandrom ; no na istrazi o njegovu porijetlu u Firenci 20. aprila 1609. veli on doslovno, da ga je u Tesaliji u samostanu sv. Atanazije krstio biskup Cosimo, koji mu nadjenuo ime Simeon.
