VJESNIK 1. (ZAGREB, 1913.)

Strana - SVESKA 2. - 156

156 stituet et transgressores, ac nimirum rustici, nolentes huic se accommodari dispositioni, sub poena baculorùm bonorum, cives vero et alij hospites sub poena 6 florenorum hungaricalium indispensabiliter solvenda âdstringentur. Frümentum pariter sub praemissa poena in foro ad mensuram publicam decusso totalitêr vertice vendatur et huic serio invigiletur, ne tot iniquitates, fraudes et scelera committantur. Ita et ad mensuras vini invigilandum erit, ut servetur aequalitas. Priopćio Janko Barlè. Kako je vlastelin g. 1632. prodao kmeta svoga. Kmet nijebio vlasnik zemljišta, što gaje obradjivao. Naprotiv: kmet je upravo vezan na svojuzemlju, te ju sve dp god. 1755. nije smio ostaviti i prijeći k drugomu vlastelinu. Zato može, vlastelin prodati svoje imanje zajedno sa kmetovima, koji živu na tome imanju. U kr. ugarskom državnom arkivu u Budimpešti (N. R. A., Fasc. 138. Nrus. 7.) nalazi se hrvatski spis, kojim Juraj Petričević od Miketinca, podžupan zagrebačke županije, 4. rujna 1632. u Za

grebu potvrdjuje, da je kapetanu Stjepanu Berislaviću za 100 rajnskih forinti prodao svoga kmeta Broskvića u Bužimu sa svim njegovim „ostankom" (po

tomcima), „selom" (zemljištem), „tlakom" (besplatnim službama) i s podavanjem (daćom, koju kmet doprinosi vlastelinu svomu). Petričevićeva izvorna potvrda glasi ovako: „Ja Petričević Juraj od Mikettincz, vicespan zagrebačke varmegje, dajem na znanje, kako ja prodah jednoga mojega kmeta u Bužinu stojećega v založno ime po imenu Brozkvića, i njegov ostanak sa vsîm k onomu selu, na koterom stoji, pristojališćem, i s tlakum, s dohotki takojše navadnemi, ple

menitomu knezu Stefanu Berislaviću, cesarove svitlosti arkibusierskomu kapi

tanu, njemu i njegovomu ostanku, za sto ranjškov u tverdeh talereh; koteru summu prijeh od imenuvanoga kneza Berislavića plenarie et sine defectu; za koteroga kmeta rečenoga evictiu na se jemljem suproti vsem i vsakomu. Actum Zagrabiae 4. septembris, anno 1632. Idem qui supra Georgius Petrichevich, manu propria". Dr. Rudolf Horvat. Prilozi za povijest Židova u požeškoj županiji g. 1787. i 1788. Kr. ugar. namjesničko vijeće u Budimu zatražilo je naredbom od 13. studenoga 1787. od požeške županije izvještaj 0 Zidovima, koji se eventualno nalaze u području spomenute županije. Valjalo je: izvijestiti, postoji li ondje koja židovska općina ili zadruga (Judengemeinde) i zajedno navesti njihove imućtvene prilike. Županija požeška udovoljila je ovome pozivu kr. namjesničkoga vijeća izvještajem od 11. prosinca 1787., da u području županije nema nijedne ži

dovske općine. Medjutim kr. namjesničko vijeće nije bilo s ovim izvještajem zadovoljno, već je novim otpisom od 26. prosinca 1787. zatražilo, da se izvi

jesti, gdje su oni židovski stanovnici županije, koji su tamo bili i oporezovani su sa 22 for. i 51 nč. toleranc. takse. Valjalo je izvijestiti nadalje točno,: kuda su se odselili, koliko je bilo pojedinaca, dotično porodica i kako su se zvali. •'• Na ovaj otpis i naredbu požurila se županija, da od područnih gospo

štija i kotarskih sudaca' dobije što prije točne izvještaje. : Stražemanski vlaste

lin Ivan grof Janković Daruvarski prvi se javlja podžupanu Stjepanu pl. Mar