VJESNIK 1. (ZAGREB, 1913.)

Strana - SVESKA 2. - 130

130 9. Dubrovački i barski nadbiskup dolaze pred papu (g. 1251.). — Ovaj povjerava (g. 1252.) istragu sabinskomu biskupu Petru de Barro i nje

govu zamjeniku Ivanu Bonu, jakinskomu biskupu. — Bono šalje (g. 1252.) mjesto sebe kapelana Kuzmu u Dalmaciju, ali Uroš I. osuje

ćuje istragu vojnom na Dubrovčane. — Po smrti Ivana II (1. ko

lovoza 1252) postaje barskim nadbiskupom Gauffrid. — Dubrovčani rade i protiv njega. — Zato Uroš I. ponovno ustaje (g. 1253.) na Dubrovčane. — Oni sklapaju (15. lipnja 1253.) savez s bugarskim carem Mihajlom Asjenom i (12. svibnja 1254.) s humskim Županom Radoslavom. — Uza sve to oni podliježu u tomratu i sklapaju (23. kolovoza 1254.) mir nz teške uvjete. — Blanko, punomoćnik dubrov. nadbiskupa uzalud radi (1255.) na papinskom dvoru u prilog dubrov. nadbiskupa. — Dubrovčani radi toga tjeraju svoga nadbiskupa Ivana, a papa imenuje (g. 1258.) Alearda. — Zaključne riječi. Međutim se približavao određeni rok, do kojega se moralo doći pred papin sud. Dubrovački nadbiskup Ivan Mlečanin spremio se, da sam glavom ide braniti prava svoje crkve pred papom, a kao dubro

vački punomoćnici pratit su ga imali presbiteri Petraua od Marke i Sabin Feliksov. Ovu trojicu opunovlastiše (2. listopada 1251.) općina, kaptol te cijelo svećenstvo i puk dubrovački, da mogu uzajmiti u nji

hovo ime novaca, nužnih za put papi i za promicanje dubrovačkih in

teresa u ovoj raspri s barskim nadbiskupom i njegovim sufraganima.

1

) Osim toga imali su oni ponijeti sa sobom sve povelje dubrovačke crkve, kojima će se dokazati prava te crkve na prvenstvo nad čitavom gornjom Dalmacijom. U to ime predade (11. listopada 1251.) nadbiskup Ivan s privolom kaptola i općine dubrovačke u prisuću mnogih svjedoka pu

nomoćniku Sabinu sve (one od nas već navedene) papinske bule (pa

tvorene i nepatvorene), koje su se u dubrovačkoj riznici nalazile, i to : Zaharije (1 bula), Benedikta VIII. (I b.), Grgura IX. (1), Paskala II. (1). Kaliksta II. (2 bule), Inocenta II. (1), Anastazija IV. (1), Hadrijana IV. (1), Aleksandra III (2 b.), Urbana III. (1), Klimenta III. (I) i Grgura IX. (1), zatim (poznatu nam) ispravu ulcinjskoga biskupa Pavla (kojom pri

znaje vrhovništvo dubrov. nadbiskupa), ispravu o posveti bosanskoga biskupa Brataslava i (poznatu nam) ispravu ulcinjskoga kaptola i bi

skupa Marka (kojom oni priznavaju vrhovništvo dubrov. nadbiskupa). Sam pako nadbiskup imao je kod sebe bulu Grgura IX., kojom je njemu podijelio nadbiskupski plašt i potvrdio prava njegove crkve.

2

) Spremivši se tako uputiše se nadbiskup i punomoćnici dubrovački preko Mletaka k papi. U Mletcima posudiše (13. prosinca 1251.) od Angela Çorrarija i Simeona Justa u ime dubrov. općine i svećenstva ^Smičiklas o. c. IV. br. 399. str. 457—459. 2

) Smičiklas o. c. IV. br. 400. str. 460—1^