VJESNIK 1. (ZAGREB, 1913.)

Strana - SVESKA 2. - 125

125 da tu Uznastoji, ne bi H se ovà raspra između njega i Bara mirnim načinom riješila. I doista nagodi se on (12. siječnja 1249.) s Dubrov

čanima, da će ovu raspru ovako riješiti: On i dubrovački nadbiskup (ili njihov punomoćnik) zajedno s poslanicima kaptola i općine Bara i Du

brovnika doći će u Kotor ili u sv. Mihalj u Boci kotorskoj (kako bude htio dubr. nadbiskup) i donijet će sa sobom povlastice svoje crkve. Još će nadbiskupi (ili njihovi punomoćnici) donijeti svoje nadbiskupske pe

čate, punomoćnici obih kaptola kaptolske, a poslanici obih gradova gradske pečate. Tad će se najprije pročitati povelje i otpise papinske, a zatim će nadbiskup i punomoćnici kaptola i grada Bara pritisnuti svoje pečate na povelje dubrovačke crkve, a nadbiskup i punomoćnici kaptola i grada Dubrovnika pritisnuti će svoje pečate na povelje barske crkve. Ako bi kaptol ili općina barska zabranila svome nadbiskupu, da ovo učini ili da dođe na sastanak, obvezuje se barski nadbiskup, da će ih crkvenim kaznama progoniti i još kazniti globom od 1.000 maraka srebra, koje će imati platiti papi i kardinalima. Obje stranke zajamčuju još onima, koji će doći na sastanak, sigurnost osobe i imetka, pod prijetnjom kazne od 1.000 maraka srebra (na korist pape i kardinala) za onu stranku, koja ovo prekrši. Po obavljenom dogovoru imadu se obje stranke (ili njihovi poslanici) s dovoljnom punomoći i s poveljama uputiti papi u roku od četiri mjeseca, a koja stranka to ne bi htjela učiniti, imade platiti onu gornju globu, a osim toga imadu se Barani kazniti i crkvenim kaznama. Radi veće sigurnosti imadu poslanici ići zajedno, te se barskim poslanicima zajamčuje siguran prolaz kroz dubrovačko zemljište. Barski nadbiskup obriče još, da ne će ulcinjskoga biskupa i njegov kaptol napastovati s izopćenjem i interdiktom (za to, što se ođ njega odmetnuo), niti će mu uručiti pismo papino, kojim mu se nalaže, da se najkasnije za dvije godine (do osmine iza Bogoja'vljenja) imade njemu (barskom nadbiskupu) pokoriti. Rok dogovora ne smije se produljiti iza osmine poslije Bogojavljenja jedne godine. Ako bi nad

biskup i kaptol dubrovački htjeli skratiti ovaj rok, imadu to dojaviti nadbiskupu ili kaptolu barskom mjesec dana prije roka za dogovor, da mogu za doba doći na nj. Ako napokon dubrovački nadbiskup ne bi htio, da se drži ovaj dogovor, onda se obje stranke riješavaju svoga obećanja i zadržavaju svaka svoja prava.

1

) Da li se ovaj sastanak i dogovor držao, ne kažu nam izvori, ali po kasnijim događajima moramo suditi, da do toga nije došlo. Po svoj prilici nisu htjeli ni Barani ni kralj Uroš I. ništa ni čuti o tom, da se popušta Dubrovniku i njegovu nadbiskupu i da se neki dogovori i istrage vode o metropolitskim pravima barske crkve, pa zato su zapriječili ob

državanje ovoga sastanka i dogovora. Pače vjerojatno je, da se kralj J

) Smičiklas o. c. IV. br. 335. str. 378—80.