VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 87

87 drugim neprilikama na brodu. Oblik se je zemljovida, atlanata, (t. j. spajanje više karata u jednu vezanu knjigu) već u XIII. vijeku uobičavao, kako nam to svjedoči najstariji predstavnik : Atlas Tammar Luxoro, koji se čuva u Genovi. — Pojedine karte prilijepljene su praznom svojom stranom o praznu stranu slijedeće karte. Opseg tih zemljovida dosta je raznolik, drži se u gra

nicama od 15 X 11 cm. do 50 X 85 cm., tako da naš atlas sa svojom apsolutnom odmjerom od.

48*35" X 36 cm, a od vanjskog ruba okvira karata 44*75 X 305 cm., spada već medju veće atlante. Bojadisanje obala i otoka provedeno je u opće raznim bojama velikom pomnjom; ponajviše se rabi crvena, zelena, modra, žuta, zlatna i srebrena. Boje te upo

trebljavale su se po nekom sustavu, koji je svim tim uzor

brodarskim kartama manje više bio jednak. Tako su se obale Crvenoga mora označivale uvijek crvenosmedjom, one otoka Sicilije zelenom bojom, otoke Maltu i Rod katkada crveno sa bijelim križem itd. — Imena gradova, otoka i luka pisala su se većim dijelom crnim, ona glavnih gradova crvenim slovima. Imena su se pisala minuskulom, i to ponajviše malim, a ona važnijih mjesta velikim početnim slovima. Značajno je za ove atlante, da nam lih prikazivaju samo obale, pa što go

tovo zanemaruju oro i hidrografiju, te političke granice. Samo rijeke su prikazane pri ušću, i to stilizirano. Legende imena stoje veoma ograničeno prostorom, a na kartama jedno tik do drugoga, te ili okomito ili bar normalno na obalnoj crti. Mnoge tih brodarskih karata, nemajuće naslovnog lista, nose autorovu legendu, i to ili na rubu, ili u sredini koje karte na dolikujućem mjestu. Imade i karata bez autorove legende, što, kako to budemo kasnije istaknuli, oteščuje ne malo odredji

vanje doba nastajanja takvoga atlasa. Značajno je za te karte, što su, kako već rekosmo, na čudnovat neki način pokrite sa tankim crtama raznih boja, i to crnim, crvenim i zelenim. Te crte proizlaze kao smjerovi (kurzi) iz vjetrulja; pošto imade 32 smjera, a vjetrulje su brojno porazmještene na svakoj karti, to je lako razumjeti, da se broj tih križajućih se crta pričinjava neuku bezbrojem