VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 2

2 danas vide njezine razvaline.

1

) Ona je pripadala rimskoj po

krajini Dalmaciji, no kad je car Dioklecijan (284—305.) preuredio rimsku državu i njezine pokrajine, otrgao je on od nje najjužniju njezinu čest (oko Skadarskoga jezera pa do Drima) i načinio od toga posebnu pokrajinu Prevalitansku („Praevalis" ili „Praevalitana"), kojoj je bio glavni grad Scodra (danas Skadar), a pripadala joj je i Duklja.

2

) Za cara Konstantina I. Velikoga (kao samovladar 324—337.) sači

njavala je Prevalitahska jednu od pet pokrajina dijeceze „Dacija". Kad se po smrti cara Teodozija I. (378—395.) rimsko carstvo raspalo na istočnu i zapadnu polu, pripade Prevalitanska istočnorimskom carstvu.

3

) U Duklji je bilo i sijelo biskupije, ali od kada, toga ne znamo. Ona je u početku nedvojbeno pripadala pod vlast solinskoga (Salona) nadbiskupa, koji je bio prvostolnik (pri

*) Najstarije izvješće (od g. 1614.) o dukljanskim starinama imademo od Kotoranina Marijana Bolizze „Relatione et descrittione del sangiacato di Scuttari etc." izdano u „Starinama jugosl. akademije", knj. XII. (1880.) str. 164—205. Kasniju literaturu o dukljanskim razvalinama navodi V. Petričević „Dukljanske starine" u „Builettino etc." An. XIII. (1890.) str. 99—105. i 115 do 119. Poslije toga izašlo je ovo: M. Cagnat „Iscrizioni latine di Duklja nella Crna gora (Montenegro)" u „Builettino" A. XVIII. (1895) str. 49—57. i 65—70. On veli (str. 68.), da je jedan car Flavijevac dao Doclei privilegij rimskoga građanstva. Po tome moramo suditi, da je Duklja opstajala već u I. stolj. po Is. J. A. R. Munro, W. C. F. Anderson, J. G. Milne and F. Haverfield „The Roman town of Doclea in Montenegro" Westminster 1896. (Archeolo

gia LV.) Dr. F. Brunšmid „Arheološke bilješke iz Dalmacije i Panonije. IV. Dal

macija. Doclea" u „Vjesniku hrv. arheol. društva" Nove serije g. V. (1903|4) str. 87—88. P. Rovinskij „Cernogorija" u „Sborniku otdjelenija rus. jazika i sloves

nosti" ruske akademije sv. 86. (1909.) Nr. 2 str. 5—71. (s planovima). Srv. dr. Konst. Jireček 1. „Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters" u. „Denkschriften der k. Akademie der Wissen

schaften in Wien" Philos.hist. Classe. B. XLVIII. (1901.) str. 11. i 2. Isto

rija Srba" preveo J. Radonić. I. D. (do g. 1371.) Beograd 1911. str. 44. 2

) „Divisa deinde Dalmatia Docleam fuisse in provincia Praevalitana auctor est Hierocles (§ 17.)" veli Mommsen o. c. str. 283. 3

) Jireček 1. c. — Daniel Farlaii (Coletti) „Illyricum sacrum" T. VII. Venetiis 1817. str. 1—2.