VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 38

38 4. palačka,

1

) 5. svačka,'

2

) 6. skadarska?) 7. drivaska, 8. pi

lotska, 9. srpska (raška), 10. bosanska ili. travanjska. Na

pokon se u ovoj buli povjeravaju njegovoj brizi i njegovu nadzoru i samostani njegova područja, kako latinski, tako grčki ili slavenski.

4

) Među onim biskupijama, koje su bile podvrgnute novo osnovanoj nadbiskupiji, ne navode se od prevalitanskih bi

skupija, koje se u VIII. stoljeću, kako već spomenusmo, na

pominju kao sufraganske biskupije dračkoga metropolita, bi

skupi od Lješa i Ulcinja. Prvi se ne spominje zato, jer je i nadalje ostao pod dračkim nadbiskupom, kako već nave

dosmo, dok je za ulcinjskoga biskupa vjerojatno, da je on pogrješkom papinske kancelarije ispušten u ovoj papinskoj buli, jer se izrijekom navodi među barskim sufraganima u jer prvi poznati biskup Silvestar potječe iz g. 1141. (Farlati o. c. br. VII. str. 211—212.). 1

) Farlati (o. c. VII. str. 19.) i Rački („Documenta" str. 203 bilj. 2.) misle, da je ta palačka biskupija ona ista, koja se inače zove „baleacensis" ili „balazensis" (na pr. kod A. Theinera „Monumenta Slavorum meridionalium" T. I. str. 226). — Od toga Baleçija ili Baleza (Baleša) uščuvane su danas razvaline na brežuljku Maja Balecit sa Kišom (ecclesia) Balecit u prijedjelu Rioli istočno od skadarskoga jezera, kako dokazuju /. Jastrebov („0 pravoslav

nim crkvama u staroj Zeti" u „Glasniku srp. uč. dr." sv. XLVIII. 1880. str. 382—3.) i T. Ippen („Stare crkvene ruševine u Albaniji") u „Glasniku bos.herc. muzeja" XII. 1900. str. 512 si.). Srv. Jireček o. c. str 59. — Međutim misli Farlati (1. a), da je možda ovdje u buli pogrješno napisano palačka mjesto ulcinjska biskupija. To bi Farlatijevo mnijenje potkrepljivala ta okolnost, što u kasnijoj buli pape Klimenta III. (od 8 siječnja 1089. kod P. Kehra „Papst

urkunden in Rom. 1. Bericht" u „Nachrichten der k. Gesellschaft der Wissen

schaften zu Göttingen" Phil.hist. Classe J. 1900. B. 2. S. 207.) i u spomenutoj buli pape Kaliksta IL mjesto nje doista dolazi ,,dulc(h)inensis. — Srv. Faber o. c. str. 459

2

) Suacia, Soacia, Soaço, Suaço, još g. 1416. napučen, danas razvaline Sas, Saš između Ulcinja i Skadra kraj jednoga jezera, opisao ih i naslikao Ippen „Stari spomenici u Albaniji" u „Glasniku bos.herc. muzeja" XL 1899. str. 17—21. Srv. Jireček o. c. str. 58—59 i „Istorija Srba" I. str. 208. i Mar. Bizzi „Relatione délia visita etc." u „Starinama" XX. 1888. str 73. 3

) Za skadarskoga smo biskupa već naveli, da se on navodi samo u ispravi kod Farlatija kao sufraganski biskup nove nadbiskupije, ali se on i kasnije uvijek spominje kao barski sufragan (Marko\ić o. c str. 44—47.). J

) Rački o. c. u „Radu" XXVII. str. 118. sudi po ovom, da je u op

segu barske nadbiskupije bilo samostana istočne i zapadne crkve.