VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 263

263 što ih je on valjda prodavao. Svome vlastelinu podavahu desetinu od svakovrsnoga žita, zatim od pčelaca, lana, ko

noplje i zelja, dočim se ništa nije davalo od sočiva i vrtnih proizvoda. Sultanu turskomu plaćalo je cijelo selo godišnji porez od 8 forinti. U ime robote bijahu kmetovi toga sela opterećeni ovako: Svaki treći mjesec morao je iz Narda po jedan čovjek ići u kuću kadije, da ondje obavlja službu oko kuće. Osim toga morahu svaki treći mjesec po 2 čovjeka poći u Novu skelu, da služe kod prijevoza; ovu dvojicu hranilo bi cijelo selo. (U popisu od god. 1702. kaže se, da je u Nardu bilo 15 kuća. Posljednji turski vlastelin zvao se Ibrahim aga, a stanovao je u Osijeku.) 11. Obreš. Selo Obreš nalazilo se jednu milju istočnije od valpo

vačke tvrdje. Teritorij toga sela protegao se pol sata u du

ljinu i pol sata u širinu, te je na sjeveru dopirao do rijeke Drave, na istoku do sela Petrenci, a na jugu do sela Mer

činci. Srednje plodne zemlje ima 30 jutara, grmlje zaprema 4 jutra, a šume 50 jutara, većinom za ogrjev, samo četvr

tinom pomiješane hrastovim drvećem; vinograda i livada nema. Rijeka Drava lomi svoje obale i odnosi zemlju. Izmedju Obreša i sela Petrenci, uz koje teče rijeka Karašica, pro

teže se velika šuma, koja je jedan i po sata duga i isto toliko široka. Osim bukovog drveća za ogrjev, koje zaprema dvije trećine ove šume, nalazi se ovdje takodjer hrastovog drveća za žir i za gradju. Ova šuma nije bila pridijeljena teritoriju kojega sela, već je pripadala valpovačkomu Turčinu „dizdaru", t. j. zapovjedniku (kapetanu) tvrdje valpovačke. Dizdar je prodavao mnogo drveća za ogrjev, a osim toga dobivao svinje kao prihod od žirovine. Na koncu ove šume kod sela Petrenci blizu Drave sterala se prema valpovačkoj tvrdji bara, koja bijaše četvrt sata duga i 30 hvati široka. U toj bari bio je ribnjak valpovačkoga Turčina Kurt Čehaje, komu su ribari podavali desetinu od uhvaćene ribe. Stanov

nici sela Obreš bijahu katolički poljodjelci. (U popisu od god. 1702. stoji zabilježeno, da se Obreš dijelio na gornji i dolnji;