VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 251

251 sami katolici kamenovali.

1

) U slavonskoj Podravini nije novi koledar vrijedio još ni godine 1640. Dokaza za to imamo u izvještaju, što ga je 10. svibnja 1640. zagrebačkomu biskupu Benku Vinkoviću podnio svećenik Fabijan Vidoc, koji je vizitirao župu sv. Martina u Vaški na Dravi. Vidoc veli za ondješnje vjernike :*) „Istina je, da po starom kalendariomu Božić i Vuzem drže, kako i Vlahi." Turci su oko Osijeka, dakle u neposrednoj blizini Val

pova, naselili brojne Magjare. Ovi zaposjedaše 14 sela, od kojih još danas postoje: Retfala, Koprivna, Laslovo, Korogj, Bezenica (pusta), Harastin, Lanka (pusta), Dopsin i Sölös (pusta) ; tečajem vremena nestalo je 5 magjarskih sela : Ne

bojse, Dolman, Mošon, Belefalu i Novoselo, dočim od gore spomenutih sela nestade Magjara u Dopsinu i Koprivni.

3

) Svi ovi Magjari bijahu kalvinske vjeroispovijesti, po čemu sudimo, da se ovi Magjari doseliše u drugoj polovici 16. vijeka ili možda tekar u 17. vijeku. Kalvinova naime vjera doprla je u Ugarsku god. 1554., kada ju počne u Debrecinu širiti bivši kanonik Martin Kâlmânczai. Kalvini odstraniše iz crkve slike, koje su Luterani još trpjeli ; maknuše i oltare i krstionice, a kod sv. pričesti počnu upotrebljavati kruh sa kvascem. Naskoro dodje do velikih svadja izmedju Luterana i Kalvina, te se napokon protestanti pocijepaše u dvije crkve. Ovaj rascijep dogodio se u Erdelju 16. lipnja 1564. na sa

boru u Tordi, a u Ugarskoj 26. veljače 1567. na sinodi u Debrecinu. Protestantski Magjari uzeše kalvinsku vjeroispo

vijest za svoju (Magyarhit), dočim su protestantski Slovaci i Nijemci ostali Luterani.

4

) S Magjarima se u Slavoniju doseliše kalvinski propo

vjednici, koji sada počnu djelovati takodjer u Valpovštini. Pošto katolička crkva nije imala dosta svećenstva, podje kalvinskim propovjednicima za rukom, te su za svoju vjeru u Valpovštini predobili mnoga sela. Popis od god. 1698. T

) Fermendžin: Acta Bosnae, str. 413. 2

) Smičiklas: Spomenici o Slavoniji, str. 1. 3) Ibidem, str. 87—93. *) FesslerKlein : „Geschichte von Ungarn", svezak III. str. 643—652.