VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 237
Valpovština u tursko doba. Sultan Sulejman II. zauzeo je 29. kolovoza 1541. grad Budim, a Ugarsku podijelio u troje. Sjeverne i zapadne kra jeve držao je u svojoj vlasti kralj Ferdinand I., sredinu Ugar ske proglasio je sultan turskom zemljom, doöim je Erdelj i susjednu Ugarsku (istočno od rijeke Tise) dao malomu Ivanu Sigismundu Zapolji, koji će mu za to kao turski vazal plaćati godišnji danak od 10.000 dukata. Sultan udje 2. rujna u Budim, gdje crkvu sv. Marije pretvori u tursku džamiju, a Sulejman pašu imenuje namjesnikom svojim. U Budimu ostade Sulejman do 22. rujna 1541., kada se počne vraćati kući. Dok je sultan preko Osijeka polazio prema Biogradu, jedna je njegova četa oko 20. listopada zauzela grad Našice, koji bijaše veoma utvrdjen. Slijedeće godine 1542. pokušao je kralj Ferdinand, da Turcima otme glavni grad Ugarske. U tu svrhu izmolio je 30.000 vojnika od carstva njemačkoga, 10.000 vojnika da doše mu austrijske i češke zemlje, a 3000 vojnika pošalje mu papa rimski. Lijepu hrvatsku vojsku vodio je grof Nikola Zrinski, dočim je nad 10.000 vojnika iz Ugarske zapovijedao Petar Perenj, vlasnik grada Valpova. Ova znatna vojska dodje 28. rujna pod Budim, te ga počne opsjedati. Prigodom juriša 5. listopada sjajno se ponio Nikola Zrinski s Hrvatima. No već sutradan podjoše Nijemci kući, jer su doznali, da gradu u pomoć dolazi velika turska vojska. Nato se razidjoše i druge čete, a da nijesu zauzele prijestolnicu Ugarske, koja ostade u turskoj vlasti 145 godina. Radi toga neuspjeha na stradao je Petar Perenj. Njega je naime kralj Ferdinand okri vio, da stoji potajno u dogovoru s Turcima; zato ga dade baciti u tamnicu. 1 ) Naprotiv je Nikola Zrinski za svoje ju naštvo bio odlikovan time, što ga je kralj Ferdinand 24. prosinca 1542. imenovao banom hrvatskim. *) Buchholtz: „Geschichte Ferdinands I. 8 , svezak V str. 177.
