VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 20
20 jugoistoka od bugarskoga cara Samuela (negdje od g. 977. pa do g. 1014.) 1 ) * Zauzevši (negdje poslije g. 989.) grad Drač i njegovu / pokrajinu (temu), navali Samuel na Vladimira u Duklji i j prisili ga, da mu se morao predati. Na to krene na sjever, \ zapali Kotor i popali okolicu i predgrađe dubrovačko, a zatim / stade harati i plijeniti cijelu Dalmaciju i nutrnje hrvatske zemlje sve do Zadra, osvojivši uz put Travuniju i Zahumlje. Kad mu je na to stigla vijest, da je car Vasilije II. (976— 1025.) provalio u njegovu državu i prodro sve do Sredeca (Sofije), vrati se on preko Bosne i Raše kući. Osvojene kne ževine nije međutim dugo zadržao u svojim rukama, već je Duklju vratio Vladimiru (davši mu pače i svoju kćer Teo doru ili Kosaru za ženu), a Travuniju (sa Zahumljem) nje govu stricu Dragimiru; pače je Vladimiru još pridodao i i Bizantincima otetu temu dračku. 2 ) Samuela stiže smrt skoro iza poraza u tjesnacu od Cim balonga kod Bjelasice (29. srpnja 1014.), gdje je Vasilije II. 15.000 zarobljenih Bugara dao oslijepiti, ostavivši samo sva kom stotom po jedno oko, da oni ove slijepce dovedu u Prespu pred Samuela. Kad ih je ovaj ugledao (13. rujna), udari ga kap od žalosti i on umre dva dana zatim. Njega naslijedi sin Gabrijel Roman, sa slavenskim pridjevom Ra domir, ali on bude iza kratkoga vladanja (od ne pune jedne *) Početak njegova vladanja nije nam točno poznat. Gustave Schlum berger „L'épopée byzantine a la fin du dixième siècle" P I. (969—989.) Paris 1896. str. 601. veli, da je on počeo vladati najranije god. 977., a najkasnije 979. — Isprva je vladao zajedno sa svojom braćom: Davidom, Mojsijom i Aronom. Oni su bili sinovi Nikole i Ripsime (ime jedne armenske svetice), a zvali su ih „komitopuli" t. j. kneževi sinovi (Jireček o. c. I. str. 196. i bilj. 1.). 3 ) Pop Dukljanin o. c. gl. XXXVI. str. 41—22. — Georgius 'Cedrenus (= Skylitzes) „Historiarum compendium" ed. Bonn. 1839. V. II. str. 463. — Junius Restius „Chronica Ragusina" izdao N. Nodilo u „Monumenta Slavorum meridionalium" V. XXV. Script. V. II. Zagrabiae 1893. str. 30. Ovaj meće ove događaje u g. 976., ali to nije točno, jer su se oni dogodili poslije bizan tinskoga osvojenja Drača, što se po računu Jirečekovu (o. c. I. str. 196.) do godilo poslije 989., po Račkijevu (1. c.) poslije god. 981., a po Schlumberge rovu (o. c P. II. „Basile II. le tueur de Bulgares" Paris 1900. str. 146.) god. 986.