VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 18

18 1. od Raše (ili Srbije), 2. od Travunije, 3. od Skadra, 4. od Drivasta,

1

) 5. od Pilota,

2

) 6. od Ulcinja i 7. od Bara. U Duklji međutim nije se dugo održala nadbiskupija, i To su prouzrokovale političke prilike srpske države. Iznutra su nastale prijestolne borbe, a izvana je njoj zaprijetila po

gibao najprvo od Bugara (za careva Simeona i Samuela), a onda od Bizantinaca (za cara Vasilija IL). Iza Mutimira naime slijedio je na prijestolu sin njegov Pribislav (oko g. 890.), ali on bude već za godinu dana srušen od svoga bratića Petra (891—917.). Budući da je ovaj držao s Bizantincima protiv bugarskoga cara Simeona (893—927.), diže se ovaj na nj, sruši ga s vlade i podiže na prijestol Pavla (917— 923.) unuka Mutimirova, a sina Branova. Kad se i ovaj iz

nevjerio Simeonu, bude i on od njega odstranjen i postavljen za velikoga župana njegov bratić Zaharija, sin Pribislavov. No i ovaj se poboja velike sile Simeonove, pa se zato pri

bliži Bizantincima. Radi toga provali (negdje g. 924.) velika bugarska vojska u Srbiju, silno ju pohara i zarobi mnogo župana i naroda, pa ih odvede u bugarsko sužanjstvo, dok je sam Zaharija s ostalim narodom pobjegao u Hrvatsku kralju Tomislavu. Simeonu nije bilo pravo, što je Tomislav dao utočišta Srbima, pa zato posla (negdje g. 925.) i na nj veliku vojsku pod vodstvom Alogobotura, ali ona bi od Hr

vata ametom potučena. Od žalosti zbog ovoga poraza umrije skoro zatim (27. svibnja 927.) i sam Simeon.

3

) Posljedica !) Ili Drivosta lat. Drivastum, danas razvaline kule Drišti u gori, sje

veroistočno od Skadra. Svr T. Ippen »Stare crkvene ruševine u Albaniji" u „Glasniku bos.herc muzeja" XII. (1900,) str 523—531. 2

) Lat. Polatum. Bila su dva Pilota, gornji i donji, kako se navodi u hrisovulji cara Dušana (od god. 1348.?), kojom se osniva manastir sv Ar

hanđela i Gavrila u Prizrenu (izdao ju dr. J. Safavik u „Glasniku srp. uč. dr" knj. XV 1862. str. 264—310., i to na str. 286—287.), Oni su zapremali zemljište oko rijeke Drima između Prizrena, Zete i Skadra, gdje i danas žive arbanaško pleme Pulata. Kasnije je svaki Pilot imao svoju biskupiju, koje su se zvale „episcopatus pulatensis major et minor" (Farlati o. c VII. str. 261—3., koji joŠ dodaje, da se ova druga biskupija zvala i „scordiensis, scordiniensis, scordonensis"). 3

) Constantinus Porf. „De adm. imp." cap. 32. str. 155—158. i Docu

menta br. 195. i 197, 2—4. str. 386—387. i 389—393 — Srv Jireček „Ist, Srba" I. str. 187. i 191—193,