VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 173
173 se Italija) jako uznemirena, pa bi poslanici mogli nastradati; 1 ) no čim budu prilike povoljnije, on će to rado i svečanije učiniti. Konačno obaviješćuje papu, da se u Bosni, zemlji kralja ugarskoga, jako širi krivovjerstvo, tako da je sam vla dar Kulin zajedno sa svojom ženom, pa sestrom, udovom pokojnoga Miroslava, humskoga kneza, i s ostalim rodom više od 10.000 naroda priveo u tu krivu vjeru. Radi toga razlju ćen da je ugarski kralj njima naložio, pa imadu ići papi, da ih on ispita, ali oni da su se vratili s krivotvorenim pismima veleći, da im je papa odobrio njihov zakon. Zato moli Vu kan papu, neka navede ugarskoga kralja, da ove krivovjerce iz svojega kraljevstva iskorjeni kao kukolj iz žita. 2 ) Veliki župan Stjepan Prvovjenčani javlja u svom pismu papi, da je primio njegovo pismo i razumio ga, kao što i ono, što su mu njegovi legati Ivan i Simeon i pismeno i usmeno razložili. Zato zahvaljuje papi, što nije zaboravio svojih sinova, pa ga uvjerava, da će on uvijek slijediti stope svete rimske crkve, kao i njegov pokojni otac, i držati se odredaba njezinih, te će i naskoro poslati svoje poslanike njemu (papi). Veli još, da je on mnogo 'toga (u tom pravcu) govorio s njegovim legatima, što će mu oni moći usmeno kazati, kad se vrate kući. 3 ) Napokon se i nadbiskup Ivan u svom pismu zahvaljuje papi, što mu je po svojim legatima blagoizvolio poslati nad x ) Inocent III. vodio je zatornu borbu s carskom ghibelinskom strankom i istisnuo ju egzarhata ravenskoga, spoletske i tuscijske vojvodine (F. Grego rovius „Geschichte der Stadt Rom" B. V. Stuttgart 1892. str. 28.33.). 2) Smičiklas o c IL br 310. str 333.334. — Emerik je doista na pa pin zahtjev (od 11. listopada 1200.) pozvao Kulina, da istrijebi Patarene. No ovaj izmoli od pape (po dubrovačkom nadbiskupu Bernardu i njegovu arci dakonu Marinu), da je poslao (2. studenoga 1202.) u Bosnu kao legata svoga kapelana Ivana de Casamarisa, koji je nagovorio (8. travnja 1203. na Bolinom polju) patarenske poglavice, da su se vratili" u krilo katoličke vjere i da su se kasnije (30. travnja i. g.) zavjerili i samome kralju Emeriku (na otoku Ce pelu), da će ostati vjerni toj vjeri (Smičiklas o. c. II. br. 324. str. 350—2. i III. br. 11., 19. i 33. str. 14.—15, 24.25. i 36.37.). 3 ) Kukuljević o. c. II. br. 284. str. 216.—7., samo griješi, Što to pismo pripisuje Stjepanu Nemanji, a ne njegovu sinu Stjepanu Prvovjenčanomu, jer Nemanja nije više bio velikim županom g. 1199,