VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 9

9 u kojemu se navodi 15 dračkih sufraganskih biskupa, a među njima su i prevalitanski biskupi (od Lješa, Duklje, Skadra, Drivasta, Pilota, Ulcinja i Bara).

1

) No nije tako dugo ostalo. Već početkom desetoga stoljeća (za Lava VI. Mudroga 886—\ 912.), a i kasnije, navode se pod vlašću dračkoga metropo\ lite samo četiri biskupa, a među njima od prevalitanskih bi-/ skupa samo biskup od Lješa.

2

) —' !) „Hieroclis Synecdemus et Notitiae graecae episcopatuum" edid. G. Parthey. Berlin 1866. str. 124—5. i 220 — H. Geizer („Zur Zeitbestimmung der griechischen Notitiae Episcopatuum" u „Jahrbücher für prostantische Theo

logie" B. XII. 1886. str. 554—5.) uzintlje, da ovaj katalog prikazuje stanje bizantinske crkve u doba cara Vasilija II. Bulgarohtona (976—1025.), dok Ji

reček (1. c u oba svoja djela) drži, da on prikazuje njezino stanje za Lava III. — Faber se najprije u svojoj hrvatskoj raspravi (u „Glasniku zem mu

zeja" XVII. str. 451—2.) izjavio za Jirečeka, ali je kasnije u istoimenoj nje

mačkoj raspravi (u „Wiss. Mitteilungen" XI. str. 366. bilj. 3.) pristao uz Gel

zera, premda i sam nije posve siguran za ispravnost njegova shvaćanja, kad se malo niže ovako izražava: „Wenn dieser Katalog wirklich die Verhältnisse am Ende der Regierung Basileios IL wiedergibt ..." Pače na drugom mjestu ove njemačke rasprave (str. 363.) veli za doba bugarskoga cara Simeona (893—927.), koji da je Bizantincima osvojio svu albansku obalu od Krfa do Drima (osim nekih primorskih mjesta), ovako : „tatsächlich fehlen nunmehr die Prävalitaner Bistümer in den Listen der Provinz von Dyrrachion". Prema tome uzimlje i on, da su prevalitanske biskupije i prije doba cara Simeona (dakle i prije doba cara Vasilija II.) bile podvrgnute dračkomu metropolitu. 2

) „Notitia episcopatuum" cara Lava VI. (od g. 901—907.), koju je H. Gelzer našao u Carigradu u knjižnici sv. groba, kako to razlaže u svojoj raspravi „Ungedruckte und ungenügend veröffentlichte Texte der Notitiae" u „Abhandlungen der philos.philolog. Classe der k. bayerischen Akademie der Wissenschaften" B. XXI. Abth. 3. München 1901. str. 549. si. Jednako je i u .,Néa Tttxuxà", koja nam prikazuje crkvene odnošaje za cara Konstantina Por

firogenete (912—959.), sina i nasljednika Lavova (Gelzer o. c. str. 550. i u izdanju „Georgii Cyprii descriptio orbis romani; accedit Leonis imperatoris diatyposis genuina adhuc inedita" Lipsiae 1890. str. 81. Srv. LXIL). Isto je crkveno stanje izloženo i u jednoj „Notitii" iz doba cara Ivana Tzimiskesa (969—976.) (Gelzer o. c. u „Abhandlungen" XXI. str. 568— 575.). Napokon i u doba Komnena g. 1143. spominje četiri biskupa (bez navoda dijeceza) pod dračkom vlašću arhimandrit Neilos Doxopatrios kod Hieroclesa o.e. ed. Par

they str. 301. Sve ovo pobija nagađanje Jirečekovo (u „Istorija Srba" I. str. 165.), da su oni isti crkveni odnošaji, koji su bili ustanovljeni za cara Lava III. (t. j. da su svi prevalitanski biskupi pripadali dračkomu metropolitu), po

stajali još i u doba cara Konstantina Porfirogenete. On se u svojoj tvrdnji oslanja na to, što Konstantin (o. c. 3, 145.) Lješ, Ulcinj i Bar ubraja medu „kaštela" Dirahija. No ovi su gradovi mogli politički pripadati pod Drač, ali zato nisu morali biti i crkveno njemu podložni. I sam je Jireček u svom sta

rijem djelu („Die Romanen" str. 46.) bio istoga mnijenja, kao i mi.